Neotkrivene tajne jednog od najstarijih gradova: Evo šta niste znali o Rimu

Ko su bili prvi Rimljani, čije su zapravo Španske stepenice i koji je prvobitni naziv Koloseuma, saznajte u nastavku teksta...

.

Predstavljamo vam pet zanimljivih činjenica koje možda nista znali o jednom od najstarijih gradova na svetu.

1. Prvi Rimljani uopšte nisu bili Rimljani

Strogo gledano - prvi Rimljani verovatno nisu ni postojali - ako se pretpostavi da su osnivači ovog grada bila mitska braća Romul i Rem (ili samo Romul, Rem je ubijen od bratovljeve ruke tokom izgradnje grada) davne 753. godine pre nove ere. Veruje se da su braća poreklo vodila iz grada Alba Longe, prvog suseda antičkog Rima. Sa druge strane, oblast na kojoj je nastao grad Rim, dugo je bila pod kontrolom Etruraca, severnih suseda kasnijih Rimljana, koji su ih, potom, i pokorili. Druga legenda nalaže da su preci Rimljana bili Trojanci, vođeni mitskim Enejem, jednim od preživelih Trojanaca nakon pada ovog grada.

Pratite nas i na Viberu!

2. Grad na sedam brežuljaka pokriva više od sedam brežuljaka

Čuvenih sedam brežuljaka Rima nalaze se na istočnoj obali reke Tibar. Alfabetskim redosledom, tih sedam brežuljaka čine: Aventin, Kapitol (Capitolinus Mons), Celij, Eskvilin, Palatin, Kvirinal i Viminal. Međutim, moderni Rim se, tokom svog vekovnog rasta, proširio na mnogo više od ovih, originalnih, sedam uzvišenja. Monte Mario, breg koji se nalazi severno od Vatikana, dostiže visinu od 139 metara, i najviši je od svih u gradu - ali i dalje ne nalazi svoje mesto u "čuvenoj sedmorci".

3. Španske stepenice nisu španske

Jedan od najpoznatijih spomenika centra grada, Španske stepenice, nosi pogrešan naziv. Nije tajna da su ove stepenice nastale nakon bogate donacije francuskog diplomate, a njihove arhitekte su bile dvojica Italijana - Frančesko Sanktis i Alesandro Speki, ali, kako Italija nije bila ujedinjena država sve do 1861. godine, a stepenice su nastale ranije, nije prikladno pripisivati ih Italiji. Naziv ovog spomenika proistekao je samo iz činjenice da se u dnu stepenica, tokom izgradnje, nalazila ambasada Španije.

4. Koloseum se nije zvao Koloseum

Kada je prvi put izgrađena, između 72. i 80. godine nove ere, ova arena bila je poznata pod nazivom Flavijev amfiteatar - po dinastiji Flavijevaca tokom koje je izgrađen (počet pod Vespazijanom, a završen pod Titom). Naziv Koloseum prvi put se pojavio mnogo kasnije, oko 1000. godine nove ere, ali i tad nije direktno označavao amfiteatar. Naziv se odnosio na kolosalnu statuu imperatora, verovatno Nera, koja se nalazila ispred građevine.

5. Rim je hteo da bude domaćin neodržanih Olimpijskih igara

Olimpijske igre 1940. godine nisu održane iz opravdanog razloga - u toku je bio Drugi svetski rat. Međutim, te godine, trebalo je da se održe u Londonu, ali je Rim insistirao da bude domaćin. Musolini je imao veliku želju da, nakon Berlina, njegov grad ugosti najbolje sportiste sveta. Čak je izgrađen čitav sportski kompleks, sa modernim stadionom koji je i danas u upotrebi. Rat je povkario Musolinijeve planove, a Rim je morao da čeka do 1960. godine da bi postao domaćin zastave sa pet prstenova.

Izvor: NationalGeografic.rs