Ah taj poljubac... Šta mislite, zašto se ljubimo?

Poljubac pomaže zubima. Ljubljenje sagoreva 2-3 kalorije po minuti. Miškarac koji svakog jutra ljubi svoju ženu živi pet godina duže... Ali da li znate zbog čega se mi uopšte ljubimo?

.

Šta mislite, šta to u našem mozgu stvara neodoljivu želju da svojim usnama dotaknemo usne partnera?

Postoji nekoliko teorija, koje na kraju daju jasan odgovor!

Prenos hrane

Neki psiholozi smatraju da današnje ljubljenje dolazi od prenosa hrane iz jednih u druga usta, kao što to čine ptice sa svojim bebama. Ovakav način hranjenja pruža bebi dodatno gvožđe, proteine, ugljemehidrate, cink… i još gomilu hranjivih materija koje se ne nalaze uvek u majčinom mleku. Pored toga, ovakav način hranjenja pokazuje veliki nivo poverenja i intimnosti.

Ptice nisu jedine životinje koje ovako hrane bebe. Mnogi primati čine isto, a ne tako davno, ovo je bila uobičajena pojava i kod ljudi. S obzirom da nisu uvek postojali marketi sa gotovom mekanom kašicom za bebe, majke su morale prvo da sažvaću hranu, pa tek onda da je daju svom detetu.

 

Testiranje partnera

Vaša pljuvačka, pored hranjivih materija, sadrži i informacije o vama, kao što je na primer vaš nivo zdravlja. Zbog toga neki naučnici smatraju da je čin ljubljenja zapravo čin testiranja potencijalnog partnera.

Ljubljenje nam omogućava da saznamo informacije o partneru koje inače svesni um nikada ne bi mogao da sazna. Na deo ove razmene informacija utiču feromoni, hemijski signali koje životinje koriste kao pomoć za slanje poruka.

Znamo da životinje koriste feromone kako bi upozorile druge životinje da su spremne za parenje, da se u blizini nalazi izvor hrane ili opasnost, a naučnici pretpostavljaju da feromoni mogu da igraju sličnu ulogu i kod ljudi.

Iako se u prošlosti smatralo da su organi za primanje i slanje poruka putem hemikalija kod ljudi poprilično neaktivni, nedavna istraživanja su ipak dokazala da je to daleko od istine. Mi komuniciramo putem hemije.

Prvu studiju koja pokazuje da hemijski signali igraju ulogu u privlačnosti sprovela je Klaud Vedekind pre više od decenije. U studiji su žene mirisale majice koje su muškarci nosili i na osnovu mirisa birale partnera. Gotovo sve učesnice su izabrale onog partnera čiji je niz gena imunog sistema bio drugačiji od njihovog. Naučno je dokazano da će beba biti zdravija ako su ovi geni različiti, jer se oni preklapaju i čine imuni sistem jačim.

 

Muškarci i žene doživljavaju poljubac drugačije

2007. godine, istraživači sa Univerziteta u Albaniju sproveli su studiju sa 1041 studentom i pronašli značajne razlike u načinu na koji muškarci i žene percipiraju ljubljenje. Uobičajeno je da u fazi udvaranja žene pridaju veću važnost ljubljenju, i da većina nikada neće pristati na seksualne odnose a da ne prvo ne "okuse partnera". Muškarci, s druge strane, imaće polni odnos bez ljubljenja, a takođe će imati odnos i s nekim ko se ne ljubi baš najbolje.

Istraživači su otkrili da su uglavnom muškarci ti koji prvi započnu francuski poljubac, a pretpostavlja se da to čine jer pljuvačka sadrži testosteron, glavni muški polni hormon. Istraživači takođe misle da muškarci preko informacija koje pljuvačka šalje mogu saznati nivo estrogena kod žena, ženskog polnog hormona.

 

Jedan poljubac oslobađa ceo koktel hemikalija

Ljubljenje nije praktično samo za biranje savršenog partnera, ono u nama budi i niz pozitivnih emocija i osećaja. To se dešava jer ljubljenje oslobađa niz hemikalija koje nam pomažu pri smanjenju stresa i povećanju socijalnog vezivanja. Istraživači sa Koledža Lafajet pažljivo pratili kako se nivo oksitocina, koji je vezan za privrženosti para, i kortizola, hormona stresa, menja nakon poljupca.

U studiji je zaključeno da su parovi u dugim vezama značajno smanjivali nivo stresa poljupcem (što je duža veza, to se više smanjuje), i da je i samo držanje za ruke kod ovih parova menjalo hemijsku strukturu u mozgu i proizvodilo "pozitivne hemikalije".

Gledajući količine oksitocina, istraživači su otkrili da se ovaj hormon povećava samo kod muškaraca. Naučnici pretpostavljaju da rezultati ne pokazuju značajno povećanje oksitocina kod žena – jer ženama jednostavno treba više poljubaca da bi se vezale za muškarca, te da sterilna okolina u laboratoriju jednostavno nije pogodna za izazivanje osećaja privrženosti.

Helen Fišer, evolucijski biolog, postavlja tri vezana odgovora na pitanje Zašto se ljubimo?

Ona veruje da postoje tri glavna razloga za ljubljenje: Seksualni nagon, kojim vlada testosteron; zatim romantična ljubav, kojom vladala dopamin i drugi hormoni zbog kojih se osećamo dobro; i privrženost (vezivanje), što uključuje hemikalije poput oksitocina. Pljuvačka, koja se razmeni tokom poljupca sadrži koktel svih ovih hemikalija.

Izvor: Pixelizam