Napravite domaći džem od kajsija: Kiflice i palačinke žudeće za njim!

Sezona kajsija je u jeku. Prave domaćice su iskoristile priliku i već uveliko kuvaju džem, koji je idealan za pravljenje kolača!

Ima li šta ukusnije od džema od kajsija!?, foto: Depositphotos/bit245
Ima li šta ukusnije od džema od kajsija!?, foto: Depositphotos/bit245
.

Našli smo recept za džem od kajsija i to bez konzervansa.

Potrebno je: 5 kg kajsija, zdravih, opranih i očišćenih od koštica (ljuska se ne skida) i 2 kg šećera (najviše)!

Priprema: Kajsije isecite na pola i poređajte ih u šerpu. Zatim šerpu stavite na ringlu, poklopite je i kuvajte kajsije do 15 minuta na visokoj temperaturi. S vremena na vreme podignite poklopac i promešajte ih da vam ne bi zagorele.

Nikakvu tečnost ne treba dodavati, jer će kajsije same odmah pustiti sok i u njemu se krčkati.

Nakon 15 minuta, vatru smanjite, pa kajsije kuvajte narednih sat vremena. Za sve to vreme, morate voditi računa o njima da ne zagore.

Posle sat vremena dodajte šećer, pa sve zajedno kuvajte još 20 minuta. Skinite ih sa vatre, nakon tih 20 minuta, a zatim sipajte u blago zagrejane tegle.

Tegle zatvorite i ostavite da se džem prohladi. Držite ih na tamnom i suvom mestu!

NE BACAJTE KOŠTICE!

Koštice nikako ne bacajte. Odmah ih očistite, izvadite srž i svaki dan uzmite dve do tri. Ove koštice su pozante kao prirodni lek protiv raka. U pojedinim zemljama plaćaju se suvim zlatom.

Kajsije sadrže dosta vode i niske su energetske vrednosti, oko 28 kalorija. Imaju veliku količinu provitamina A, pa samo 200 grama ovog voća skoro da obezbeđuje dnevnu potrebu.

Takođe, ovo voće obiluje kalijumom, koji poboljšava rad srca, a kao dobar diuretik preporučuje se kod bubrežnih i kardiovaskularnih oboljenja. Pored toga, one sadrže i jod, cink, hrom i mangan.

U plodu se nalaze korisni sastojci kao što su beta-karoten, belančevine, biljna vlakna, biljne masti, biljni hormoni, vitamini B-kompleksa, vitamin B17, vitamin C, gvožđe, eterična ulja, esencijalne masne kiseline, kalcijum, magnezijum, mineralne soli, natrijum, organske kiseline, proteini, skrob, sumpor, fosfor, ugljeni hidrati, celuloza, šećer...

Deluju blagotvorno na bolest srca, a dobre su i za odbranu organizma od infekcije, jačanje zuba i kostiju, poboljšanje vida i obnovu tkiva. Uzete pre obroka dobro utiču na varenje, a zato što imaju dosta gvožđa, treba da se nađu na jelovniku malokrvnih.

Izvor: Stil/Opanak.rs