Mala deca lako prepoznaju emociju kod drugih - čak i kad nose maske za lice

Studija sprovedena u univerzitetskoj bolnici u Lozani u Švajcarskoj potvrdila je da mala deca mogu da primete kako se ljudi osećaju, čak i kada na licu nose zaštitnu masku.

Foto: Tatyana Dzemileva / Shutterstock
Foto: Tatyana Dzemileva / Shutterstock
.

Nakon što su roditelji izrazili svoju zabrinutost za emotivni razvoj dece tokom pandemije korona virusa, istraživači su odlučili da sprovedu istraživanje koje bi rešilo dilemu: "Da li deca mogu da shvate kako se drugi osećaju uprkos tome što nose maske preko lica?"

Za ovu studiju istraživači sa univerzitetske bolnice Lozane u Švajcarskoj pokazali su 90 slika nasumične dece. Preciznije, 300 dece u starosnom periodu od 3 do 6 godina.

Fotografije su prikazivale glumce koji su izražavali radost, ljutnju ili tugu, a na polovini fotografija glumci su nosili maske.

Od njih se tražilo da imenuju emociju, pokažu na kartici emotikon koji pokazuje tu emociju, kažu da ne znaju odgovor ili odustanu od eksperimenta.

Deca su imala većinu tačnih odgovora i uspela su da usklade emocije, bez obzira na to da li su glumci nosili maske ili ne.

Nakon što su roditelji izrazili svoju zabrinutost za emotivni razvoj dece tokom pandemije korona virusa, istraživači su odlučili da sprovedu istraživanje koje bi rešilo dilemu: "Da li deca mogu da shvate kako se drugi osećaju uprkos tome što nose maske preko lica?"

Deca su ispravnu emociju pogodila u više od 70 odsto slučajeva kada su glumci na fotografijama bili bez maske i u više od 67 odsto slučajeva kada su nosili maske.

Što su deca bila starija, to su imala više tačnih odgovora.

Otprilike četvrtina dece predškolskog uzrasta teže je razlikovala tugu od ljutnje, a oko 21 odsto je povremeno mešalo radost s ljutnjom ili tugom.

Ešli Ruba, stručnjak za razvojnu psihologiju na univerzitetu "Wisconsin-Madison", nije učestvovala u ovom istraživanju, ali je radila sličan posao tokom pandemije.

A onda je primetila da su deca u novom istraživanju davala slične rezultate, piše Index.hr.

"Čak i uz nošenje maski, mala deca verovatno mogu razumno da primete emocije drugih ljudi", komentarisala je.

"Volim da istaknem da facijalna ekspresija nije najvažniji način komunikacije emocijama, već samo jedan od njih. Koristimo i ton glasa, držanje tela, kako bi deca, ali i drugi definisali našu trenutnu emociju", dodaje ona.

Za obradu jezika važno je da deca nauče da čitaju sa usana, no iz istraživanja se vidi, kaže Ruba, da maske neće naškoditi pravilnom razvoju deteta.

"Rizici od zaraze koronavirusom zbog nenošenja maske verovatno će nadmašiti svaki mali problem u komunikaciji koji bi deca mogla da imaju", ističe.

Kao stručnjak razvojne psihologije, smatra da postoji mnogo više aspekata pandemije koji bi mogli naštetiti razvoju deteta. Primera radi, socijalna distanca, karantin, otuđenost od druge dece, znatno utiču na pravilan razvoj deteta u psihološkim i mentalnim procesima.