Ponovo znamo svoje poreklo i šta treba da radimo

Premijer Aleksandar Vučić rekao je danas da Srbija ponovo zna svoje poreklo i svoju veru, ponovo znamo šta treba da radimo da bismo postojali i da se, poput Miloša, uzdamo u sebe.

.

"Znamo kao Miloš Obrenović da nam je za postojanje potrebna mudrost, kao Dimitrije i Mihajlo da nam je potrebno znanje, da moramo da se uzdamo u sebe i sami sav posao da završimo. Za to nam je potrebna i Karađorđeva hrabrost", rekao je Vučić u besedi na svečanoj akademiji povodom Sretenja, Dana državnosti Srbije.

Prema njegovim rečima, zahvaljujući tome, Srbija danas ponovo radi na sebi i veruje da su sloboda, pravda i život mogući na zemlji i da i mi u Srbiji možemo da ih imamo.

Ništa od toga, rekao je Vučić, ne bi nam uspelo da se nismo setili da je vera nastala baš ovde i da smo sa njom nastali i mi.

"Moramo da nastavimo baš ovde pukim priznanjem da smo u Šumadiji i Kragujevcu dobili modernu srpsku državu i postali Srbija i da su nam to dali jedan preki i hrabri vojnik, jedan mudri i nepismeni knjaz i jedan romantični bečki student i njihova ogromna energija i vera", rekao je Vučić.

Premijer je naveo da govori o Karađorđu, Milošu i o modernoj Srbiji i onome pred nama.

Kako je rekao, ima samo jednu obavezu, a to je da govori o veri koju je jedan pravoslavni narod imao kada je donosio dve najvažnije odluke u istoriji - prvu 1804. da hoće da bude slobodan i drugu 1835. da hoće tu slobodu da ozakoni i stvori državu.

Istakao je da moramo da budemo fascinirani jer taj narod nikakav racionalan razlog za slobodu nije imao.

Vučić je rekao da su se ljudi stotinama godina rađali sa svešću da mogu da žive samo posle smrti i da su se u tom trenutku pojavili oni koji su poverovali i koji su ubedili druge da poveruju.

On je podsetio da smo "maštali slavu u istoriji i pokušavali da budemo stariji nego što jesmo i izmišljali države i nacije koje je trebalo da budu veće od one koju smo sami stvorili.

"O ceni koju smo zato platili danas neću i ne mogu ni da pričam, previše je velika previše bi vremena oduzela, danas nije ni važno", rekao je predsednik Vlade Srbije.

Karađorđe je veliki junak, bio je najhrabriji Srbin, podigao je revoluciju, slaviće ga generacije Srba:

"Više je od svih prirastao za srce", primetio je premijer.

"Ali, daću sebi za pravo da danas nešto više govorim o kontraverzama i značaju vladavine najsjajnije srpske vlade Miloša Obrenovića rođenog Teorovića, jednog jedinog Miloša Velikog", rekao je i napravio poređenje:

"Ako je Karađorđe bio sloboda, Knjaz Miloš je bio država i on je razumeo da se sloboda može očuvati samo u državi...

On je u borbi za istu državu bio i protiv Turaka i protiv Srba i istrajavao i spram jednih i spram drugih..

Karađorđe je bio etika, Miloš politika", rekao je Vučić i dodao da su Srbi svaki put kad su Srbi hteli da im politika bude epska pravili katastrofalne greške.

"Karađorđe je postupao herojski, Miloš istorijski, pa ako se moralo radio je i ispod ličnog i narodnog dostojanstva, ali narod Srbije i Srbija su uvek u tim situacijama bili na dobitku", primetilo je Vučić u obraćanju na svečanoj akademiji povodom Sterenja u Kragujevcu.

Objašnjavajući kako je postupao Miloš Obrenović, naveo je da se trudio da uvek narod što duže drži u miru, te da je lukavtsvom dobijao ustupke za svoj narod i državu.

"Izbegavao je bitku s carskim vojskama kad god je mogao, nije želeo da dozvoli borbe koje bi donele poraze narodu, imao je urođenu spopsobnost orijentacije, a seljačkom lukavošću, mudrošću i brigom za Srbiju uspevao je ze,lju da sačuva", poručio je premijer.

Primetivši da je nepogrešivo znao kad treba popuštati, a kad zatezati, okarakterisao je Moliša kao rođenog vođu mase, pravog narodnog tribuna.

"Bio je autokrata, a to je nesto u čemu su Srbi uvek dodatno preterivali. Pričalo se o strašnom Milošu, čak je i on voleo da se o njemu tako priča, jer verovao je da samo ako se narod drži u stezi, narod može mnogo da se postigne", naveo je Vučić ocenivši da je, kad je došlo vreme da se donosi ustav i tadašnji vladar Srbije doneo i jednu revolucionarnu odluku - birajući između plemstva i raje odlučio je da spahiluci treba da pripadnu onima koji na zemlji rade.

A Sretenjski ustav, dodao je, kao moderan evrospki akt, delimično je ograničio knjaževu vlast.

Oni su, rekao je Vučić, bili ujedinjeni i znali da samo ujedinjena Srbija može da ide napred.

I danas se slavi vera u nas i u Srbiju, zaključio je Vučić na svvečanoj akademiji, kojoj prisustvije i više doplomata, među kojima i ambasador Kine Li Manćang..

Svečana akademija pod nazivom "I Univerzitet. . . i knjiga..." u Staroj skupštini počela je himnom Republike Srbije.

Stara Skupština nalazi se na ivici porte kraj stare Miloševe crkve, jedan od najznačajnijih spomenika kulture u ovom delu Srbije.

U vreme kada je Kragujevac bio prestonica Srbije, u porti kraj Miloševe crkve održavane su sednice prvih narodnih skupština.

Podnošeni su izveštaji o stanju i radu u narodu, birani deputanti za Carigrad i Petrograd, sastavljane diplomatske note za sultana ili ruskog cara i rasparavljalo o važnim pitanjima u prvoj polovini 19.veka.

U Staroj skupštini koja je podignuta u vreme prve vladavine kneza Mihaila Obrenovića najznačajnija sednica Skupštine održana je na Sretenje 1835. godine, kada je Srbija dobila prvi demokratski Ustav, Sretenjski Ustav, čiji je tvorac bio knežev sekretar Dimitrije Davidović.

Ispred porte crkve okupio se veliki broj građana sa zastavama Srbije, koji su burnim aplauzom dočekali srpskog premijera.

Izvor: Tanjug