Hoće li Srbija dobiti "Aleksin zakon"?

Slučaj tragično preminulog 14-godišnjaka Alekse Jankovića vraćen je u žižu javnosti, a sa njim i, u Srbiji retko spominjana, tema vršnjačkog nasilja i incijativa za "Aleksin zakon".

.

Aleksa Janković izvršio je samoubistvo pre četiri godine, skočivši kroz prozor stana u kom je živeo, nakon višemesečne fizičke i psihičke torture koju je doživljavao u školi "Sreten Mladenović Mika" u Nišu.

Aleksu je maltretirala grupa đaka iz njegove škole, a kako su svedočili njegovi roditelji, u to su se uključivali i ostali đaci, dok nastavnici ili nisu reagovali ili su reagovali na neadekvatan način.

Nakon slučaja koji je potresao celu zemlju, pred niškim sudovima pokrenut je postupak protiv trojice maloletnika zbog povreda nanetih vršnjaku, ali i protiv škole i direktorke.

Maloletnici su dobili maksimalne kazne za svoj uzrast - "vođa grupe", kako je nazivan u medijima, pojačan vaspitni nadzor šest meseci do dve godine, a dvojica dečaka po ukor suda.

Škola je kažnjena novčano sa pola miliona dinara, a direktorka Suzana Popović Ickovski sa 50.000 dinara. Kako je navedeno u presudi, krivi su jer nisu uopšte ili blagovremeno preuzeli bilo kakve ili odgovarajuće mere propisane Pravilnikom o protokolu postupanja u obrazovnoj ustanovi u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja". Svi nastavnici koji su znali za slučaj i dalje rade, a neki su napredovali u karijerama.

Takođe, saopšteno je i da je policija "preuzela mere" nakon utvrđenih propusta u radu školskog policajca.

Četiri godine nakon Aleksinog samoubistva, nakon emisije "Život priča" i potresnih svedočenja u njoj, ovaj slučaj je ponovo u centru pažnje.

Nakon zaboravljene inicijative za uvođenje "Aleksinog časa", tokom kog bi se u školama pričalo o vršnjačkom nasilju, pojavila se inicijativa za usvajanje "Aleksinog zakona", koji bi u zakonske okvire smestio borbu protiv vršnjačkog nasilja.

Na internetu su se pojavile onlajn peticije, a očekuje se da se delovanje u tom pravcu konkretizuje.

Ukoliko se to i desi, Srbija bi dobila još jedno zakonsko rešenje do kog bi se došlo tek nakon velike tragedije i jake reakcije javnosti.

Proteklih godina su u Skupštini usvajani Tamarin, Marijin i Tijanin zakon - sva tri vezana za slučajeve u kojima su živote izgubile mlade osobe i koji su izazvali burne reakcije javnosti.

Takozvani "Tamarin zakon", odnosno Izmene Zakona o zaštiti od požara, usvojen je u februaru 2015. godine kako bi se omogućila efikasnija kontrola bezbednosti prostora u kojima se okuplja veći broj ljudi, sa fokusom na ugostiteljske objekte.

Inicijativa je pokrenuta nakon tragedije u novosadskoj diskoteci "Kontrast" i velikog požara u kome je poginulo sedam mladića i devojaka. Zakon sadrži predloge stručnjaka i njihovih roditelja, a dobio je ime po Tamari Miladinović, koja je bila među stradalima.

Dve godine ranije usvojen je takozvani "Marijin zakon", Zakon o posebnim merama za sprečavanje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnicima, koji predviđa da krivično delo pedofilije ne zastareva, policijski nadzor za silovatelje i pedofile i nakon izdržavanja zatvorske kazne, kao i zabranu prilaska registrovanih pedofila vrtićima, školama i dečjim igralištima i formiranje DNK baze podataka pedofila.

Inicijativu je pokrenuo otac Marije Jovanović, osmogodišnje devojčice koja je silovana u ubijena u Novom Sadu.

Nažalost, nepune tri godine nakon usvajanja zakona u bazi pedofila nije upisano nijedno ime. Kako su navele "Večernje novosti", presuda nema, a suđenja su predugo.

Takođe, obećanje državnih zvaničnika da će u registar biti upisani svi slučajevi u prethodnih 20 godina, svakako će ostati neispunjeno jer je to pravno nemoguće.

Poslednji tragični slučaj koji je potresao Srbiju i doveo do novog zakonskog rešenja bio je ubistvo Tijane Đurić. "Tijanin zakon" usvojen je u julu 2015. godine, a tiče se početka potrage za nestalim licima.

Izmenama Zakona o policiji, propisano je da je policija dužna da bez odlaganja koristi raspoložive mere i radnje, po prijavi nestanka lica, što bi trebalo da obezbedi efikasnost policijskih istraga otmica i nestanka maloletnika

Inicijativu je pokrenuo Tijanin otac Igor Jurić, koji je dobio veliku podršku stručnjaka i javnosti u izradi zakona, a zbog "Tijaninog zakona" i čekanja da uđe u skupštinsku proceduru održavani su i protesti u Srbiji.

Priča o Aleksi podigla Srbiju na noge!

Izvor: b92.net