Grčka preživela pregovore i izbegla izlazak iz evrozone

Grčka je rano jutros uspela da obezbedi sporazum o trećem paketu međuanrodne finansijske pomoći koji joj je bio preko potreban, kao i da izbegne izlazak iz evrozone, nakon maratonskih pregovora u Briselu koji su potrajali duboko u noć.

.

Premijer Grčke Alekis Cipras je danas izjavio da je Atina, u dogovoru sa poveriocima, obezbedila restrukturiranje duga, srednjoročno finansiranje sredstvima vrednim 35 milijardi evra, u okviru paketa pomoći ukupne vrednosti oko 86 milijardi evra, i ostanak zemlje u zoni evra, prenosi Rojters.

Cipras je rekao da dogovor koji je tokom noći postignut na samitu evrozone Grčkoj može da donese nove investicije, da joj pomogne da se izvuče iz recesije i izbegne kolaps bankarskog sistema.

Novi program pomoći Atini treći je paket spasa za Grčku u poslednjih pet godina i dolazi nakon šestomesečnih mukotrpnih pregovora kreditora i Ciprasove vlade koja je na vlast došla u januaru uz obećanje da će okončati budžetsku štednju koja je Grčku gurnula u duboku recesiju.

"Imali smo samo jedan cilj - da postignemo sporazum, i konačno smo ga ostvarili", rekao je jutros novinarima predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, nakon samita koji je trajao rekordnih sedamnaest sati.

On je kazao da je Grčkoj odobrena ukupna pomoć od oko 86 milijardi evra, ali pod strogim uslovima, koji uključuju paket mera štednje koji grčki parlament mora da usvoji do srede.

"Ovo je šansa da se Grčka, uz pomoć evropskih partnera, vrati na put privrednog oporavka i rasta", rekao je Tusk.

Nemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je danas da je pred Grčkom i njenim evropskim partnerima dug put pun izazova pre nego što finalizuju treći program pomoći za Atinu. Kancelarka je poručila da će savetovati nemačkom parlamentu da odobri otvaranje pregovora s Grčkom o trećem paketu pomoći, nakon što grčki parlament odobri celokupan program i donese prve zakone koji se na njega odnose.

Grčka je sebi otežala uslove kroz oštar pad ekonomije u poslednjih šest meseci, kao i kroz zatvaranje banaka u poslednje dve nedelje, rekla je Merkelova, dodajući da je Nemačka odustala od zahteva da Grčka na neko vreme izađe iz evrozone ukoliko ne ispuni uslove sporazuma. "Ne treba nam plan B jer je plan A odobren", dodala je ona.

Grčka je nakon pregovora u Briselu pristala da odmah pokrene opsežne mere, uključujući ambiciozne reforme penzionog sistema, liberalizaciju privrede, privatizaciju elektrodistibucione mreže, reformu tržišta rada i smanjenje obima nenaplativih zajmova, navodi se u zvaničnom saopštenju sa samita evrozone.

Pored toga, Atina treba da osnuje novi nezavisni fond vredan do 50 milijardi evra u koji će prikupljati sredstva od privatizacije, pomoću kojih će otplaćivati novi zajam i refinansirati banke. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih evropskih institucija.

Kao preduslov za početak pregovora o novom programu pomoći iz Evropskog stabilizacionog mehanizma, Atina mora u narednim danima u parlamentu da izglasa niz mera, koje se, između ostalog, odnose na pojednostavljenje poreza na dodatu vrednost i širenje poreske osnove i poboljšanje dugoročne održivosti penzionog sistema.

Globalni berzanski indeksi porasli su danas nakon što su Grčka i njeni kreditori postigli dogovor o trećem paketu pomoći Atini, čime je značajno smanjena neizvesnost u pogledu budućnosti Grčke u evropskoj monetarnoj uniji.

Predsednik evrogrupe Jerun Dajselblum istakao je da je "problem poverenja" u namere grčke vlade da sprovede paket reformi konačno prevaziđen. On je objasnio da je Grčka pristala na ključni zahtev poverilaca da sredstva dobijena privatizacijom prebaci u poseban fond kako bi se obezbedilo da se ona troše na otplatu dugova, a ne na plate i penzije.

Ovo je, uz zahtev da trošenje novca iz paketa pomoći kontroliše Međunarodni monetarni fond, a ne grčka vlada, bio glavni kamen spoticanja sinoćne maratonske sesije. Dajselblum je objasnio da će sporazum stupiti na snagu krajem sedmice, nakon što ga usvoje parlamenti Grčke i njenih evropskih partnera.

Francuski predsednik Fransoa Oland izrazio je danas zadovoljstvo zbog postignutog dogovora o novom spasonosnom paketu pomoći za Grčku, kojim je, smatra on, ispoštavan opšti interes Evrope.

Ulog je bio ponuditi Grčkoj dugoročno finasiranje kako bi ona mogla da izađe iz krize, ali takođe i finasiranje po hitnom postupku kako bi zemlja imala od čega da živi sada i kako bi dalje mogla da opstane, rekao je Oland.

Primetivši da su svi do samoga kraja pokazivali želju za kompromisom, Oland je konstatovao da još sve nije završeno, budući da predstoji izjašnjavanje nacionalnih parlamenta o dogovorenom. Oland je dodao da grčka kriza pokazuje neophodnost osnaživanja evrozone i njene veće integracije kako bi mogla da se odupre izazovima.

Šta sve Grčka mora da uradi u zamenu za novi paket pomoći

Grčka je nakon dugotrajnih i napornih pregovora u Briselu pristala da odmah pokrene opsežne mere, uključujući ambiciozne reforme penzionog sistema, liberalizaciju privrede, privatizaciju elektrodistibucione mreže, reformu tržišta rada i smanjenje obima nenaplativih zajmova, navodi se u zvaničnom saopštenju sa samita evrozone.

Tržište rada treba da bude reformisano u skladu sa međunarodnom i evropskom praksom i treba da isključi sve mere iz prošlosti koje nisu uskladnjene sa ciljevima održivog privrednog rasta, navodi se u saopštenju koje prenosi britanski list Gardijan.

Grčka mora da pokrene neophodne korake za jačanje finansijskog sektora, uključujući odlučnu borbu sa nenaplativim zajmovima i eliminisanje političkog uticaja na bankarski sektor.

Pored toga, Atina treba da osnuje novi nezavisni fond u koji će prikupljati sredstva od privatizacije, pomoću kojih će otplaćivati novi zajam i refinansirati banke. Fondom bi upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih evropskih institucija.

Kao preduslov za početak pregovora o novom programu pomoći iz Evropskog stabilizacionog mehanizma, Atina mora u narednim danima u parlamentu da izglasa niz mera, koje se, između ostalog, odnose na pojednostavljenje poreza na dodatu vrednost i širenje poreske osnove i poboljšanje dugoročne održivosti penzionog sistema.

Lideri devetnaest zemalja evrozone su posle maratonskog samita u Briselu uspeli da postignu dogovor o novom paketu paketu pomoći za Grčku i ostanku te zemlje u sistemu zajedničke valute.

"Imali smo samo jedan cilj - da postignemo sporazum, i konačnosmo ga ostvarili", rekao je novinarima jutros predsednik Evropskog saveta Donald Tusk nakon samita koji je zajedno sa sastankom ministara finansija evrozone trajao rekordnih sedamnaest sati. On je kazao da je Grčkoj odobren novi paket pomoći od oko 86 milijardi evra, ali pod strogim uslovima, koji uključuju paket mera štednje koji grčki parlament mora da usvoji do srede.

Izvor: Tanjug