Grčka ide na referendum uprkos odluci ministara evrozone

Grčki parlament podržao je inicijativu premijera Aleksisa Ciprasa za raspisivanje referenduma o zahtevima stranih poverilaca za rešenje grčkog duga, koji bi trebalo da bude održan 5. jula, uprokos odluke ministara finansija evrozone da ne produže program pomoći Grčkoj posle roka koji ističe 30. juna.

.

Strani zvaničnici upozoravaju da posle ovih odluka postoji realni rizik od izlaska Grčke iz evrozone, dok je francuski premijer Manuel Vals pozvao Atinu da se vrati za pregovarački sto.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis izjavio je za nemački "Bild" da nemačka premijerka Angela Merkel "drži ključeve za rešavanje grčke krize" i istakao da je Atina spremna na nove pregovore s međunarodnim kreditorima.

On je naveo da je Atina spremna za "nove predloge institucija" Evropske unije, Evropopske centralne banke i MMF-a.

Na referendum 5. jula Grci će se izjasniti sa "da" ili "ne" o merama stranih poverilaca iznetih u petak u jednoj od završnih rundi pregovora, a istovremeno Evropska centralna banka najavila je hitan sastanak za danas u strahu da grčke banke neće moći da "otvore svoja vrata" sledeće nedelja.

Odluka parlamenta kasno sinoć u korist referenduma bila je, prema oceni AFP, šok koji je ranije najavio premijer Aleksis Cipras pošto je njegova vlada odbacila poslednji aranžman međunarodnih kreditora rekavši da uključuju dodatne mere štednje koje bi uzrokovale "poniženje grčkog naroda".

Osvrnuvši se na sastanak Evrogrupe, Cipras je naveo da će taj dan ući u njihovu zajedničku evropsku priču kao sumoran "ne samo zato što su neki odlučili izvan i iznad bilo kakvog institucionalnog procesa da blokiraju ravnopravnog partnera (Grčku) sa sastanka, već i zbog toga što su evropski ministri finansija doveli u pitanje pravo suverene države da odlučuje o svojoj budućnosti na demokratski način (referendum)", javili su grčki mediji.

Ministri evrozone su juče bez prisustva grčkog predstavnika "odbacili produženje programa pomoći" na sastanku u Briselu, nekoliko sati pošto je grčki premijer Aleksis Cipras saopštio da će 5. jula održati referendum o ponudama kreditora.

Ministri Evrogrupe su saopštili da je Grčka "unilateralno" prekinula pregovore o novom paketu pomoći.

Cipras je u razgovoru s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Francuske Fransoa Olandom poručio da će referendum biti održan 5. jula, bez obzira na odluke evrogrupe.

"Kakvu god odluku da donese evrogrupa, Grčki narod će naredne sedmice udahnuti i preživeti", poručio je Cipras Merkelovoj i Olandu.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis izjavio je da će tražiti od EU da vrati 1,9 milijardi evra profita na ime grčkih državnih obveznica koje su u posedu Evropske centralne banke (ECB) da bi Atina mogla da plati dug MMF-u. On je za Rojters kazao i da plaćanje duga MMF-u 30. juna zavisi od fleksibilnosti kreditora.

Grčka vlada će nastaviti da blisko sarađuje sa Evropskom centralnom bankom (ECB) i nacionalnom centralnom bankom kako bi obezbedila da grčke banke budu stabilne, naveo je zamenik grčkog premijera Janis Dragasakis nakon sastanka sa šefom ECB Mariom Dragijem.

Grci su u subotu napravili redove ispred bankomata kako bi podigli gotovinu nakon što je premijer Aleksis Cipras raspisao referendum o evropskom paketu pomoći, navodi Rojters.

Nemački ministar finansija Volfgang Šojble rekao je da će evrozona učiniti sve što je u njenoj moći da izbegne "finansijsku zarazu" koja bi mogla da se proširi iz Grčke, pošto su međunarodni kreditori odbili da produže program pomoći Grčkoj posle roka koji ističe 30. juna, a austrijski ministar finansija Hans Jerg Šeling ocenio da je izlazak Grčke iz zone evra (Grexit) sada izgleda gotovo neizbežno.

"Posledice za zemlje evra nisu ni približno tako loše kao za Grčku. Jasno je da jedna zemlja ne može pod bilo kojim okolnostima da ucenjuje Evropsku komisiju i zemlje evra", rekao je Šeling za austrijski list Die Prese.

I francuski premijer Manuel Vals smatra da postoji "realni rizik" da Grčka napusti evrozonu ukoliko grčki narod na referendumu glasa protiv predloženog dogovora Evropske unije o dugu, ali je pozvao Atinu da se vrati za pregovarački sto.

"Kada pitate ljude (glasače) da odluče, da ostvare svoja demokratsko pravo, to ne bi trebalo da bude kritikovano. Očigledno je da, ukoliko bude negativan odgovor, postoji realan rizik da napuste evrozonu", rekao je Vals.

Ipak, Vals je pozvao grčke zvaničnike da se "vrate za pregovarački sto" pošto je Atina prekinula pregovore u pokušaju da se spase grčka prezadužena privreda, navodeći da veruje da je dogovor još uvek moguć.

Vals je naveo i da Evropska centralna banka ne bi trebalo da otkaže podršku grčkim banaka, čak i ako Grčka propusti krajnji rok za otplate dugova, 30. juna jer ne može da izađe u susret stranim poveriocima.

"Evropska centralna banka je nezavisna. Mislim da ne može da otkaže podršku Grcima. Grčki narod je taj koji trpi", rekao je Vals.