Selaković: Za tri meseca 15 miliona dinara za obeštećenja

Nova zakonska rešenja o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku doprineće višem stepenu zaštite građana pred sudovima, poručili su poslanici vladajuće većine i ministar pravde Nikola Selaković, koji je naveo da je za prva tri meseca ove godine za obeštećenje građana isplaćeno više od 15 miliona dinara.

.

Navodeći da je u 2014. isplaćeno nešto manje od tri miliona dinara za obeštećenje građana, Selaković je u načelnoj raspravi o tom zakonskom predlogu poručio i da je za dve godine, nizom mera, broj predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, odnosno broj postupaka koji se protiv Srbije vode, smanjen sa 14.000 na nešto više od 2.000.

Predstavljajući nova zakonska rešenja, Selaković je kazao da u srpskim sudovima ima nešto manje od milion starih predmeta, odnosno da je broj predmeta starih od pet do 10 godina 713.521, a da je broj predmeta starijih od 10 godina nešto veći od 239.000.

“Uveren sam da uz dobru primenu imamo šansu da od 1. januara 2016. godine ovu oblast uredimo bolje, delotvornije i da građani Srbije čiji se predmeti raspravljaju i rešavaju pred srpskim sudovima imaju viši stepen zaštite”, istakao je Selaković.

Iz stranaka vladajuće većine uvereni su da će predložena rešenja poboljšati efikasnost srpskih sudova, uz napomenu da će se novim zakonom konačno stati na put suđenjima koja su jako dugo trajala, a zbog kojih je sud u Strazburu donosio brojne presude po predstavkama građana Srbije zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Poslanica SNS Biljana Pantić Pilja rekla je da je novim rešenjima predviđeno da će stranka, ukoliko smatra da sudija odugovlači postupak, moći da podnose prigovor, odnosno žzalbu predsedniku suda koji će o njoj odlučivati.

Pilja je objasnila da će predsednik suda, ukoliko smatra da je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku, naložiti sudiji koje procesne radnje treba da izvrši da bi stranka dobila zadovoljenje pravde u nekom razumnom roku, ili da predmet dodeli drugom sudiji.

“Stranka kojoj je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku ima pravo naknade štete”, dodala je ona.

Poslanik Nove Srbije Dragan Jovanović kaže da suđenja u Srbiji nisu bila “baš pravična”, a još manje nisu bila u razumnom roku, zbog čega je neophodno donošenje zakona koji će, veruje, doprineti da u narednim godinama bude smanjen broj predmeta koji čekaju po sudovima.

Socijalista Neđo Jovanović ocenjuje da je neophodno usvajanje zakona zbog prevelikog broja starih predmeta, budući da su sudovi više decenija opterećeni sporošću i neefikasnošću.

Opoziciona Socijaldemokratska stranka je u raspravi poručila da je predloženi zakon “lepo parče papira”, ali i upitala da li će ono zaista nešto i promeniti ili će, što se često desava sa srpskim zakonima, ostati samo “mrtvo slovo na papiru”.

Šef poslanika te stranke Marko Đurišić kaže da SDS nije uverena da će predloženi zakon dovesti do realizacije cilja, navodeći da je očigledno da se donosi zakon koji treba da obezbedi sprovođenje već postojećih zakona.

Ministar pravde saopštio je danas u skupštinskoj raspravi o setu pravosudnih zakona da u srpskim sudovima ima nešto manje od milion starih predmeta.

U skupštinskoj raspravi o novim zakonskim rešenjima o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, Selaković je kazao da je, prema izveštaju o radu sudova iz 2014. godine, broj predmeta starih od pet do 10 godina 713.521, a da je broj predmeta koji su stariji od 10 godina nešto veći od 239.000.

“Stanje u našim sudovima je alarmantno. To je nešto manje od milion starih predmeta”, rekao je Selaković, koji je napomenuo da je kontrolisanje razvoja postupka u vremenu srž suđenja u razumnom roku.

Uz napomenu da je sporo sudstvo danas jedan od najvećih problema evropskih država, srpski ministar pravde je kazao da se predloženim zakonom predviđaju dva pravna sredstva za ubrzanje postupka – prigovor i žalba.

Kako je objasnio, o njihovoj opravdanosti odlučuju predsednici sudova, a postupak zaštite prava na suđenje u razumnom roku počinje podnošenjem prigovora.

Novim zakonskim rešenjima, prema Selakovićevim rečima, priznaje se pravo na novčano obeštećenje ukoliko je stranci povređeno pravo na suđenje u razumnom roku i to od 300 do 3.000 evra, što je nešto više od osam prosečnih plata u Srbiji u 2014. godini.

Selaković je kazao i da postoji niz činilaca koji pogoduju brzini suđenja, da su među njima nestabilni pravni poredak, nedovoljna pripremljenost za primenu zakona, protivrečnost zakona, odsustvo pravne svesti, nizak nivo društvene discipline, preopterećenost sudova, kao i nemarnost i neposvećenost sudija, ali da sudije nisu jedini krivci za sporost suđenja.

“U Srbiji je došlo na red da se zaštiti pravo građana, ali i drugih pravnih subjekata na suđenje u razumnom roku. Zaštita prava građana mora da dovede do ubrzanijeg i delatvornijeg rada sudija, a to znači i do veće zaštite prava građana”, rekao je ministar pravde.

Poslanici Skupštine Srbije u okviru zajedničkog načelnog pretresa raspravljaju i o dopunama Zakona o sudijama, potvrđivanju Protokola broj 15 kojim se menja Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i o potvrđivanju sporazuma Srbije i Rusije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka.

Dopunama Zakona o sudijama predviđeno je da sudiji Vrhovnog kasacionog suda, koji je najviši sud u Srbiji, radni vek prestaje kada navrši 67 godina, po sili zakona, dok je predloženim potvrđivanjem protokola, pored ostalog, predviđeno da sudije Evropskog suda za ljudska prava moraju biti mlađe od 65 godina na dan podnošenja zahteva.

Izvor: Tanjug