Nikolić: Srpski narod razume tragediju jermenskog naroda

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je na komemoraciji povodom stogodišnjice zločina nad Jermenima, da Srbija, u vreme kad se politikantski neosetljivo manipuliše i samim pojmom "genocid", nije mogla da ne bude prisutna u Jerevanu i da, ako iko može da razume i oseti nesreću koja je zadesila Jermene, onda je to srpski narod.

.

Nikolić je poručio da je došao se u ime srpskog naroda i u ime države Srbije pokloni žrtvama strašne tragedije jermenskog naroda tokom prvog velikog svetskog rata u 20. veku.

"Ako iko može da razume i oseti nesreću biblijskih razmera koja se 1915. godine obrušila na Jermene u Osmanskom carstvu, kao i njene trajne i nezalečive posledice, onda je to srpski narod, onda je to Srbija" naveo je Nikolić u Jerevanu.
On je ukazao da je Srbija u Prvom svetskom ratu imala procentualno najviše gubitaka od svih zemalja i naroda pogođenih tom ogromnom ratnom nesrećom.

"Ukupni gubici Srbije od 1915. do 1918. dosegli su zastrašujuću brojku od 1.247.435 žrtava, što je približno 28 odsto tadašnjeg ukupnog broja stanovnika, od čega je među vojnicima bilo 402.435 poginulih i preminulih, a među civilima 845.000. Posmrtni ostaci srpskih žrtava Velikog rata rasuti su u 1.815 grobnica, u 18 država. Mnogima se grobno mesto nikada nije saznalo..." kazao je predsednik Srbije.

Nikolić je podvukao da to nisu brojke kojima se hvalimo ili se ponosimo, već naprotiv, to su naše neprežaljene, uzvišene žrtve na oltaru otadžbine, pale na žrtveniku svetskog sukoba za koji se verovalo da se nikada više ne može ponoviti.

"A ponovio se samo koju deceniju kasnije, i opet sa strašnim, masovnim ljudskim gubicima i neslućenim razaranjima, donoseći još jedan monstruozni genocid", upozorio je prersdnik Srbije.

On je podsetio na reči pape Franje i da teče "Treći svetski rat na parče" kad ponovo stotine i hiljade ljudi gube živote, dostojanstvo i imovinu, kao nevine ili zabludele žrtve zaslepljene mržnje ekstremnih ideologija i ciničnih interesa bezočnih politika...

"Imamo li moralno pravo da jermenske žrtve od pre jednog veka ne shvatimo kao trajnu opomenu živima, da nespremnost i zaziranje od poštenog i celovitog suočavanja s najpotresnijim činjenicama prošlosti zakonito prozvodi nove tragedije u budućnosti" zapitao je Nikolić.

Prema njegovim rečima, teret nepriznate i iskreno neupokojene i neopojane prošlosti pođednako teško pritiska kolektivnu svest potomaka žrtava i počinilaca najstrašnijih zločina, kojima moderna istorija nažalost obiluje.

Nikolić je podsetio na reči nobelovca Ive Andrića da "čoveku nije najteža patnja kojom pati, već nespremnost bližnjih da joj budu svedoci, da spoznaju i shvate njegovu muku".

On je dodao da to u punoj meri vredi i za narode i naveo da živimo u vremenu u kome su već odavno izgubljene ili bar bitno poremećene i relativizovane sposobnost i spremnost da se stvari i pojave nazivaju svojim pravim imenima.

"Uvrežilo se pogubno uverenje da se izbegavanjem jasnog i istinitog imenovanja pojava iz stvarnosti, neretko i njihovim svesnim i tendencioznim preimenovanjem zarad efemernih političkih, najčešće egoističkih interesa, može trajno uticati na tok istorije", rekao je Nikolić.

Istorija nam, naveo je on, najčešće veoma bolno, stalno iznova dokazuje da to nije moguće.

Kako je rekao Nikolić, "u vreme kad se politikantski neosetljivo manipuliše i samim pojmom, odnosno terminom "genocid", kad se on primenom dvostrukih standarda kvazi pravno instrumentalizuje i etički obesmišljava, pa se čak i osvedočenim žrtvama ponovljenih pogroma i genocida, nameće uloga počinilaca" nismo smeli i mogli izostati sa ovog skupa.

"Ne, nismo smeli i nismo mogli izostati, kao što ne propuštamo i nećemo nikada dozvoliti da nas prizemne računice i nametnuta "politička korektnost" navedu da propustimo svako dostojanstveno podsećanje na stradanja koja su ratovi i drugi sukobi nanosili ljudima širom sveta", podvukao je Nikolić.

Bez obzira na veru i naciju, jezik i rasu, naveo je predsednik Srbije, sve žrtve "politike nastavljene drugim sredstvima" opominju nas da smo, ili da bismo morali biti "građani sveta", svesni da samo ujedinjavanjem svojih pojedinačno nedovoljnih snaga možemo odgovoriti golemim planetarnim izazovima od kojih presudno zavisi budućnost čovečanstva.

Srbija iskreno veruje samo u takvu misiju politike i smisao međunarodne saradnje, rekao je Nikolić.

Zato smo danas ovde, ujedinjeni u poruci da poštovanje dostojanstva ljudske ličnosti, i u životu i u smrti, nema alternativu dostojnu čovečnosti i budućnosti, kazao je predsednik Srbije na komemoraciji povodom obeležavanja stogodišnjice zločina nad Jermenima.Komemoracijom u Jerevanu, danas je obeležena 100. godišnjica pogroma nad Jermenima, za vreme Otomanskog carstva, a svečanosti je prisustvovalo 60 delegacija raznih zemalja, među njima i predsednici Srbije, Rusije, Francuske i Kipra.

Svaki od lidera je došao do memorijalnog kompleksa "Cicernakaberd" noseći po jednu žutu ružu, kao simbol sećanja, u centar venca "ne zaboravi me", prenose agencije.

Jermenski predsednik Serž Sargsjan obratio se okupljenima, izrazivši nadu "da će nedavni koraci da se masakr prepozna kao genocid, biti od pomoći da se razbije tama od 100 godina poricanja".

On je pozdravio i Jermene u Turskoj koji se pripremaju da na trgu Taksim u Istanbulu odaju počast mrtvima, nazivajući ih "jakim ljudima koji rade važnu stvar za svoju domovinu."

Sargsjan je rekao da će ljudi u Jermeniji uvek biti uz one koji su patili zbog zločina protiv čovečnosti, dodajući da će beskompromisna borba protiv genocida biti sastavni deo jermenske spoljne politike.

Prema njegovim rečima, 100. godišnjica genocida je postala nova prekretnica u međunarodnoj borbi protiv takvih zločina, koji je tek nedavno u mnogim zemljama prepoznat kao genocid.

"Danas postoji mnogo slučajeva poricanja ljudskih vrednosti i izobličenja istorije, koje podstiču ponavljanje sličnih zločina. Svi smo bili svedoci situacije na Bliskom istiku", dodao je on.

Ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da je stav Moskve o genocidu nad Jermenima nepromenjen, da je u pitanju nešto što ne može da se opravda.

"Rusija ostaje dosledna, uvek smo verovali da ne može da se opravda tako masovno ubijanje ljudi", kazao je on.

Putin je upozorio na povratak nacizma u nizu zemalja i pozvao na razmišljanje u vezi sa posledicama.

"Nažalost sada u mnogim regionima sveta, neofašzizam podiže glavu i radikalni nacionalisti teže za moći, vidimo da je antisemitizam sve jači, kao i manifestacije rusofobije."

Putin je rekao da treba da se zapitamo zašto se to događa, dodajući da "treba sa optimizmom da gledamo na budućnost i da verujemo u ideale prailjateljstva, dobrosusedskih odnosa i međusobnog uvažavanja interesa."

Francuski predsednik Fransoa Oland kazao je da se poklonio u znak sećanja na žrtve koje nikad neće biti zaboravljene.

"Klanjam se u znak sećanja na žrtve i došao sam da kažem jermenskim prijateljima da nikad nećemo zaboraviti tragediju, koju je njihov narod doživeo", naveo je Oland.

Predsednik Srbije poručio je danas da Srbija, u vreme kad se politikantski neosetljivo manipuliše i samim pojmom "genocid", nije mogla da ne bude prisutna u Jerevanu i da, ako iko može da razume i oseti nesreću koja je zadesila Jermene, onda je to srpski narod.

Memorijanji kompleks, izgrađen 1967. godine, sastoji se od hale sećanja, obeliska ponovnog rođenja i muzeja-instituta jermenskog genocida.

Istovremeno sa komemoracijom u Jerevanu, u Turskoj će biti obeležena 100. godišnjica bitke na Galipolju, kojoj će, između ostalih, prisustvovati šef srpske diplomatije Ivica Dačić.

Te godišnjce otvorile su u međuvremenu u međunarodnoj zajednici ponovo debatu o pitanju - da li je Turska počinila genocid nad Jermenima ili ne.

I dok Ankara tvrdi da nije reč o genocidu, ali ne poriče zločin velikih razmera, suprotan stav imaju Evropska unija, Francuska, Nemačka, papa Franja.

Američki predsednik Barak Obam pozvao je Ankaru na „potpuno, iskreno i pravedno" priznavanje masakra nad Jermenima, ne upotrebljavajući reč genocid.

Izvor: Tanjug