Ne prepuštajte Srbiju Rusiji i Kini

Evropski lideri su zbog više dobrih razloga usmerili pažnju na rat u Ukrajini, ali je, istovremeno Zapadni Balkan, gde je vođen poslednji rat u Evropi, pao na dno evropske agende, baš kao i razgovori o proširenju EU, piše portal EU Obzerver.

.

Portal ističe da bi ovo zanemarivanje moglo ponovo rezultirati destabilizacijom zapadnog Balkana i da Kina, a naročito Rusija, jedva čekaju da uskoče u vakuum koji je za sobom ostavila EU, a njihovi interesi se ne poklapaju uvek sa interesima EU.

Srbija je naročito podložna tome imajući u vidu da ta zemlja sebe vidi kao most izmedu istoka i zapada, ističe EU Obzerver, navodeći da lideri EU treba da se zapitaju da li mogu sebi priuštiti da zapostave Srbiju još najmanje pet godina.
"I kada postave ovo pitanje treba da imaju u vidu da je Srbija doživela izvanrednu transformaciju od nekoga ko nije bio voljan da se evropeizuje do najboljeg đaka i razredu, kao što je rekao bivši austrijski kancelar Alfred Guzenbauer", navodi EU Obzerver.

Ključnu ulogu u ovom procesu imala je nova vlada desnog centra na čijem čelu se nalazi Aleksandar Vučić koji je osnovao stranku sa aktuelnim predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem 2009. godine posle razlaza sa ultranacionalistima, smatra EU Obzerver.

Vučićeva konzervativna, proevropska stranka je počela borbu protiv korupcije, sprovela je teške ekonomske reforme i iznad svega se zalaže za normalizaciju odnosa sa Kosovom, navodi portal, dodajući da se danas u srpskoj skupštini nalaze samo proevropske partije, što je pre samo nekoliko godina bilo nezamislivo.
"Umesto da nagradi trud Srbije, predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je odložio proširenje bar do 2020. i to je bila jedna od njegovih prvih mera kada je preuzeo dužnost", primećuje EU Obzerver.

Iako bi, realno govoreći, ulazak Srbije u EU pre 2020. predstavljao iznenađenje, Junker je poslao jasnu poruku koja glasi: proširenje EU i naročito ulazak Srbije u EU nije jedan od prioritetnih ciljeva nove Evropske komisije, smatra EU Obzerver.

Portal smatra da je Junker time napravio prvu grešku i da EU sada može izgubiti najveće sredstvo uticaja na budući razvoj Srbije, a to su pregovori o ulasku u EU.

Ako se EU ne probudi i ne pokaže jaču privreženost tom regionu, Srbija će možda početi da traži alternativne puteve, konstatuje EU Obzerver.
"Jedan put bi mogao da vodi u Peking. Kineska vlada smatra da Balkan ima centralnu ulogu u njenoj dugoročnoj strategiji ubrzavanja istočno-zapadne trgovine i većeg pristupa zapadnoevropskom tržištu", piše EU Obzerver.

Kineska banka za razvoj i druge kineske banke fokusirane su na velika ulaganja u slabu infrastrukturu Srbije, a jedan rezultat toga je most kinesko-srpskog prijateljstva na Dunavu, primećuje protal, navodeći da se novo partnerstvo Kine i Srbije ne zaustavlja na ekonomskoj saradnji, već obuhvata i poiltičko partnerstvo.

Portal tako navodi da je Beograd samo prošle godine sa Pekingom potpisao 13 sporazuma i memoranduma koji se odnose na finansije, infrastrukturu, telekomunikacije i saobraćaj.

EU Obzerver, međutim, kaže da je prirodnija alternativa za Srbiju Rusija i da za to ima mnogo razloga: dve zemlje imaju istorijske i kulturne veze, Rusija podržava stav Srbije o Kosovu u Savetu bezbednosti UN i dve zemlje imaju blisku ekonomsku saradnju, naročito u sektoru energetike.
"Srbija i Rusija su 2013. potpisale sporazum o strateškom partnerstvu kojim je povećana ekonomska i politička saradnja, uključujući koordinaciju u međunarodnim organizacijama. Srbija je bila jedina zemlja kandidat za ulazak u EU koja nije podržala sankcije Rusiji i koja nije podržala saopštenje UN kojim se Rusija osuđuje zbog aneksije Krima", piše EU Obzerver.

Srbija je, takođe, jedina zemlja izvan Zajednice nezavisnih država koja je potpisala sproazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom 2009, dodaje ovaj portal.

Ali koliko god situacija problematično izgledala, EU je i dalje najveći investitor i trgovinski partner Srbije i ona ne pokazuje znake napuštanja evropskog puta, iako možda traži moguće partnere na istoku, smatra portal i zaključuje da je srpskim građanima potreban jasan znak da je njihova budućnost u EU i da bi otvaranje pristupnih poglavlja bilo upravo taj znak.

Izvor: Tanjug