Rođen bioskop!

Na današnji dan 1895. godine u pariskom restoranu "Gran kafe" braća Luj i Ogist Limijer organizovali su prvu filmsku projekciju. Prikazani su kratki filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Ovaj datum uzima se kao dan rođenja kinematografije.

.

Pre nego što su braća Koen ili braća Vorner došli na filmsku scenu, postojala su braća Ogist i Luj Limijer koji su u kafani “Grand kafe” 28. decembra 1895. godine priredili su prvu filmsku premijeru u svetu: “Ulazak voza u stanicu”, “Hranjenje bebe”, “Poliveni polivač” i “Radnici izlaze iz fabrike”.

Prve "pokretne slike" bili su kratki dokumentarni filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici sa putnicima i vozom koji juri. Predstava je oduševila publiku i smatra se datumom rođenja kinematografije.

Prva publika brojala je 35 znatiželjnih građana koji su premijeru pratili po ceni od jednog franka.

Zapažen uspeh je podstakao braću na obuku većeg broja snimatelja koji su obilazili okolne države i donosili snimke sa svojih putovanja po inostranstvu prvenstveno carskih ličnosti i ministara, obezbedivši svojoj publici učestvovanje u sjaju njihovih života na do tada nepoznatom direktnom načinu.

Zahvaljujući tome prvi snimci su zabeleženi i na našim prostorima među kojima i “Krunisanje Kralja Nikole II“ kao i neki snimci manastira Žiče. Kamera je postala kuriozitet i svakim danom je privlačila sve veći broj ljubitelja pokretnih slika.

Godine 1895. braća Limijer izumeli sinematograf - trojstvo kamere, štampača i projektora. Ono što je bilo najvažnije za ovaj projekat je to da publika vidi projektovanje slike, tako da braća Limijer sinematografom nisu izumeli samo stvaraoce filma, već i gledaoce, piše britanski ''Telegraf''.

U svetu je, 1895. godine, postojalo preko stotinu raznih aparata (samo u Francuskoj je bilo registrovano 127 patenata) koji su snimali i projektovali ''žive slike''.

Braća Limijer su načinili poslednji i najznačajniji korak u oživljavanju slike i u njihovom pronalasku su se stekli svi uslovi koji definišu kinematografiju - da se radi o fotografskoj analizi pokreta, da se pokret projektuje na ekran, da se fotografisani pokret oživljava na ekranu u svom prvobitnom obliku i da se to odigrava pred publikom, navodi se na sajtovima koji se bave istorijom filma.

Izvor: b92

Pročitajte i:

Sergej Jesenjin, pesnik oluje...