Gradnja pruge do Budimpešte trajaće najviše dve i po godine

Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović očekuje da sutra bude potpisan dokument o modernizaciji pruge Beograd-Budimpešta, koji će predvideti rok od tri meseca za pravljenje studije izvođivosti i dve do dve i po godine za izvođenje radova.

.

"To je veoma važan projekat za Srbiju, jer se nalazimo na zaista odličnom mestu. Tu nije samo reč o mogućnosti da se preko Srbije povežu Istok i Zapad, već da se preko Srbije ulazi u EU", kazala je Mihajlović Tanjugu.

Mihajlović, koja je i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, rekla je da će o tom projektu u sredu razgovarati premijeri Kine, Mađarske i Srbije, Li Kećjang, Viktor Orban i Aleksandar Vučić, nakon čega će biti potpisan dokument o relizaciji tog projekta.

Premijer Kine Li Kećjang je u autorskom tekstu za Tanjug naveo da je izgradnja kopneno-pomorske ekspresne linije između Kine i Evrope postala najznačajnija stavka za saradnju na velikim projektima između Kine i 16 zemalja CIE. Prikladna i efikasna mreža koja povezuje Aziju i Evropu oduvek je bila san zemalja u ovom regionu.

Incijativa "Pojas i put" koju je Kina preduzela ima za cilj saradnju sa drugim zemljama kako bi se taj san ostvario. Severni put, zahvaljujući redovnim vozovima između Kine i Evrope, mogao bi da postane nova glavna saobraćajnica za transport i logistiku protežući se do Zapadne Evrope preko Centralne i Istočne Evrope.

Baziran u grčkoj luci Pirej i železničkoj pruzi Beograd-Budimpešta, Južni put bi mogao da bude kopneno-pomorska ekspresna linija između Kine i Evrope, kaže Kećjang.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je u autorskom tekstu za Tanjug naveo da je za realizaciju strateške vizije Srbije kao privrednog, saobraćajnog i kulturnog raskršća jugoistočne Evrope i mosta Istoka i Zapada u 21. veku, od ogromnog značaja izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta.

Srbija je propustila mnoge vozove u prošlosti i mi više nemamo vremena za čekanje, niti imamo decenije za realizaciju ove evropske saobraćajnice. U kineskoj strani osećamo da imamo moćnog i pouzdanog partnera, sa kojim našu viziju možemo brzo i odlučno da sprovedemo u delo. Srbija će izgledati drugačije posle ostvarenja ovog značajnog regionalnog projekta, prevoz putnika iz južne u centralnu Evropu će biti olakšan, a mogućnost plasmana naše robe ubrzana. Realizacijom ovog koridora naša privreda dobiće istočni vetar u leđa, naveo je Vučić.

Izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta će se najverovatnije, kako je ranije najavljeno, graditi koncesijom ili putem javno-privatnog partnerstva.

Vozom do Budimpešte je sada potrebno između sedam i osam sati, a sa modernizacijom bi to bilo tri do četiri sata, kažu u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Takođe, od te pruge bi posebnu korist imali poslovni ljudi koji bi mogli u jednom danu da odu u Budimpeštu vozom, obave sastanak i vrate se nazad.

Pruga Beograd - Budimpeštike je na trasi železničkog Koridora 10 i bila bi od velike koristi za ceo region, jer bi ubrzala transport ljudi i robe ka centralnoj i zapadnoj Evropi.

Taj krak Koridora 10 je dugačak 350 kilometara, od čega u Srbiji skoro 200 kilometara.

Prema nekim ranijim procenama, izgradnja brze pruge između Beograda i Budimpešte bi koštala između 1,5 do dve milijarde evra.

Stručnjaci su ranije rekli Tanjugu da će izgradnjom brze pruge od Beograda do Budimpešte početi nova era železničkog saobraćaja i razvoja Srbije, kao i da će naša zemlja tim projektom uhvatiti korak sa naprednim zemljama Evrope i sveta.

U Železnicama Srbije je ranije Tanjugu rečeno da u saradnji sa grčkim, makedonskim, mađarskim, slovačkim i češkim železnica već idu kompletni kontejnerskih vozovi za prevoz elektronske opreme firme "Hewlett Packard" iz grčke luke Pirej za Češku, u saradnji sa kineskom prekookeanskom kompanijom za transport "COSCO".

Ta kinske kompanija je investirala velika sredstva u luku Pirej radi transporta ka Češkoj.

U periodu od 27. aprila ove godine do 3. decembra iz Pireja su preko srpskih pruga saobraćala 52 voza sa oko 1.500 kontejnera.

U svetu brzih pruga vozovi moraju da se kreću brzinom od najmanje 200 km na sat. U Kini planiraju da do kraja 2015. koriste čak 120.000 km pruge, uključujući 40.000 km superbrzih pruga.

Na primer, na pruzi Peking-Tjendin CRH3C vozovi od 2008. saobraćaju brzinom od 330 km na sat, a maksimalna njihva brzina je oko 350 km na sat.

Maglev voz od međunarodnog aerodroma u Šangaju do centra grada ide brzinom od čak 431 km na sat.

Izvor: Tanjug