99 odsto otpada u Švedskoj se reciklira

U Švedskoj kao da se događa reciklažna revolucija jer svega jedan odsto đubreta iz domaćinstava završava na deponijama.

.

Ova Skadinavska zemlja je toliko usavršila upravljanje otpadom, da danas mora da uvozi đubre iz Velike Britanije, Italije, Norveške i Irske da bi podmirila potrebe 32 energetska postrojenja koje kao "gorivo" koriste otpad, a Šveđani ih praktikuju već godinama.

"Otpad odavno nije više samo otpad. On je biznis!", kaže za Huffingtonpost, Ana-Karin Gripvel, komunikacioni direktor "Swedish Waste Managementa".

Svake godine prosečan Šveđanin proizvede 461 kilogram otpada, što je nešto malo ispod evropskog proseka. Međutim ono što Švedsku čini drugačijom jeste što godišnje iskoristi energiju oko dva miliona tona spaljenog otpada. To znači da se u Švedskoj više od polovine otpada pretvori u energiju.

"Kada otpad dugo stoji na deponijama onda on zagađuje zemljište i životnu okolinu. Zato smo se trudili da pronađemo neku alternativu koja će smanjiti količinu toksina koji prodiru u zemljište", objašnjava Gripvel.

Šveđani otpadom upravljaju na nekoliko načina: prevencija ili smanjivanje ukupnog otpada, ponovno korišćenje proizvoda, reciklaža, alternative za reciklažu i tek na kraju dolazi deponija.

Pre nego što otpad dospe na deponiju, u svakom domu se otpad filtrira. Odvaja se papir, plastika, metal, staklo i organski otpad, odavaja se sve što može ponovo da se koristi ili reciklira.

Po zakonu u Švedskog proizvođač je odgovoran za upravljanje otpadom koji nakon korišćenja njihovog proizvoda ostaje i snosi sve troškove reciklaže, skupljanja i odlaganja otpada.

Tako da jedna fabrika na primer, gaziranih pića, koja svoj proizvod pakuje u plastične flaše snosi sve finansijske obaveze reciklaže ili odlaganja tih flaša.

Da li bi ovakav jedan zakon i kod nas bio od pomoći da sačuvamo životnu sredinu?