Izvršitelji: Dužnici počeli da plaćaju struju

Jedan deo predloga za prinudnu naplatu dugova za struju, koje je "EPS snabdevanje" uputilo izvršiteljma, povučen je, jer su dužnici u međuvremenu izmirili dugove koji se odnose na period juli-novembar 2013. godine, izjavila je Tanjugu zamenik predsednika Komore izvršitelja, Svetlana Manić.

.

Ona nije mogla da precizira o kom broju ili procentu dužnika se radi, koji su svoje dugove izmirili posle medijskih natpisa i opomena iz EPS-a da su angažovani privatni izvršitelji za prinudnu naplatu dugova, nastalih od jula prošle godine, kada je formirano novo preduzeće "EPS snabdevanje", zaključno sa novembrom 2013.

U EPS-u kažu da još nemaju detaljne podatke i da je potrebno neko vreme da se utvrdi koliko je dužnika već platilo dugove i ističu da je dobro ako su to uradili pre nego što su predmeti predati izvršiteljima, jer neće morati da plate troškove izvršenja.

Izvršitelji, njih 75 kojima su predmeti predati, kažu da još nisu izašli na teren da popisuju imovinu dužnika, jer je procedura takva da se dužnicima prvo šalju zaključci za izvršenje na kućne adrese, i potrošač posle toga ima rok od osam dana da plati dug a tek onda se ide na popis pokretne imovine dužnika.

Kako dodaju, često ne uspeju da dostave zaključak o izvršenju dužniku iz prvog pokušaja, pa se onda to radi ponovo posle 15 dana, a ako ni tada ne uspeju onda se ide preko oglasne table suda i nakon pet dana se smatra da je lično uručen, posle čega su se stekli uslovi za prinudno izvršenje.

Zaključci se šalju poštom ili preko kurirske službe, a onaj na kog glasi zaključak mora da potpiše da ga je primio.

Manić je precizirala da cela procedura nekada može da potraje i više od mesec i po dana, a najranije se završi za jedan mesec, dodajući da su sada izvršiteljima predati predmeti sa potraživanjima do 30.000 dinara, i izvestan broj onih preko 30.000 dinara.

Ona je naglasila da se ne ide odmah na popis i zaplenu imovine, već se nastoji da dužnik izmiri dug, bilo kroz obustavu određenog iznosa od plate, penzije, štednje, pri čemu se ne može "skinuti" više od dve trećine zarade, odnosno od polovine ako se radi o minimalnoj zaradi ili penziji.

Dužnik prvo u pismenom obaveštenju dobija informaciju o visini duga, iznosu kamate i troškovima izvršiteljskih usluga koje mora da plati i posle toga ima rok od osam dana da izmiri obaveze, i ako to uradi u datom roku naknada za izvršitelje će biti duplo manja, pa će umesto 3.600 dinara iznositi 1.800 dinara.

Potrošač koji smatra da ne duguje ništa, ima rok od pet radnih dana da uloži prigovor sudu, ali to neće odložiti izvršsenje, a ako sud naknadno utvrdi da je prigovor osnovan, dužnik ima pravo na povraćaj novca, objašnjavaju u Komori izvršitelja. Za dužnike koji nemaju bilo kakvu imovinu postupak izvršenja će biti obustavljen.

U EPS-u navode da su, kada je reč o domaćinstvima, privatni izvršitelji angažovani za prinudnu naplatu dugova za struju za period jul-novembar kod oko 103.826 dužnika, jer ti dugovi zatarevaju posle godinu dana.

Predmeti koji su u najnovijem talasu predati izvršiteljima odnose se na sve dugove, bez obzira na visinu duga, kažu u EPS-u.

Takođe najavljuju da je to samo početak procesa prinudne naplate koji će trajati i ubuduće, jer već stižu novi predmeti za kategoriju domaćinstava.

Kod firmi je rok od tri godine da dug za struju zastari, ali će i preduzeća dobijati upozerenja i predloge za izvršenje prinudne naplate.
"Niko od dužnika nije pošteđen i predmeti će sukcesivno biti predavani izršiteljima. Počelo se sa dugovanjima domaćinstava pošto je rok zastarelosti za njih godinu dana", objašnjavaju u EPS-u.

Paralelno sa naplatom dugova za period jul-novembar, kako poručuju iz EPS-a, nastaviće se i sa redovnim opomenama i isključenjima struje za ostale dužnike iz kategorije domaćinstava sa više od 10.000 dinara duga, dok je taj limit za preduzeća 100.000 dinara.

Kupci iz kategorije privrede koji su na otvorenom tržištu, imaju u komercijalnim ugovorima sa "EPS Snabdevanjem" finansijska sredstva obezbeđenja naplate (menice i bankarske garancije) tako da se prinudnoj naplati pribegava tek u situacijama kada nije moguće realizovati finansijske instrumente obezbeđenja, preciziraju u EPS-u.

Sa pojedinim kupcima kod kojih nije moguće izvršiti naplatu instrumentima finansijskog obezbeđenja (jer su u međuvremenu otišli u blokadu) u pripremi su raskidi komercijalnih ugovora, koji podrazumevaju obustavu isporuke električne nergije, a zatim postupak prinudne naplate.
"S druge strane, zakon nam ne omogućava da pokrećemo prinudnu naplatu protiv firmi koje se nalaze u restrukturiranju za dugove koji su obuhvaćeni postupkom reorganizacije i restrukturiranja, i prinudna naplata za ta preduzeća može da se vrši tek po rešavanju njihovog statusa (prijava potraživanja u stečajnom postupku)", objasnili su u EPS-u, i naglasili da koriste sve zakonske mogućnosti da naplate svoja potraživanja i od privrede i od domaćinstava bez selektivnosti.

Jovan Jovanović iz Centra za zaštitu potrošača "Forum", iz Niša, izjavio je Tanjugu da su građani sa starim dugom za struju počev od jula do novembra prošle godine dolazili da se raspituju o prinudnoj naplati, ali da ona još nije ni nad kim izvršena. On je ponovio da su izvršitelji sada angažovani zato što ti predmeti zastarevaju posle godinu dana.

Jovanović je dodao da potrošači ne treba da dopuštaju da ne plaćaju dva meseca uzastopno račun za struju, ali je dodao da oni koji su dug akumulirali imaju mogućnost da ga plate u ratama, uz plaćanje redovnog mesečnog računa.

Ukupna dugovanja građana i privrede prema "EPS Snabdevanju" iznose 20,7 milijardi dinara, od čega domaćinstva duguju 8,6 milijardi, a privreda 12,1 milijardi dinara.