Ministarstvo savetuje: Pre upisa na fakultet proverite akreditaciju

Prijavljivanjem kandidata, u Srbiji danas počinje upis na fakultete i visoke strukovne škole.

.

Iz Ministarstva prosvete apeluju na buduće brucoše da pre konkurisanja provere da li je visokoškolska ustanova akreditovana i podsećaju da upis mogu obavljati samo ustanove koje imaju akreditovane studijske programe i dozvolu za rad Ministarstva.

Prijavljivanje traje do 5. jula, a spisak akreditovanih univerziteta, fakulteta, strukovnih škola kao i studijskih programa može se videti na sajtu Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta, nezavisnog tela nadležnog za akreditaciju.

Na 31 fakultetu Univerziteta u Beogradu (UB) na osnovnim studijama mesta ima za oko 15.000 brucoša, od toga 9.500 budžetskih, a prema najavi prorektorke Nade Kovačević ovoga puta veliko je interesovanje mladih za računarske fakultete.

Iz Ministarstva podsećaju da je rad visokoškolskih ustanova izvan sedišta zabranjen, osim ukoliko je to predviđeno aktom o akreditaciji i ukoliko postoji dozvola za rad.

Prošle godine na UB najtraženiji su bili Elektrotehnički fakultet, Matematički, Fakultet bezbednosti, Fakultet sporta, ali i tradicionalno interesantni medicina, stomatologija, ekonomija.

I za mašinstvo lani se prijavilo više studenata od upisne kvote, a mesta su popunili i Tehnološko-metalurški i Poljoprivredni fakultet.

Školarina za samofinasirajuće studente kreće se od 240.000 na arhitekturi do 60.000 na Šumarskom fakultetu ili 50.000 na Tehničkom fakultetu u Boru, koji je takođe u sastavu UB.

Za program softverskog inženjerstva na Elektro-tehničkom fakultetu treba platiti 223.200 dinara, na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja cena je 147.000, na medicine od 120.000 do 125.000, veterini 120.000, Matematičkom fakultetu 120.000 dinara, objavljeno je u objedinjenom konkursu na sajtu UB.

Školovanje na Filološkom fakultetu košta 119.000, Filozofskom 118.548 dinara, ekonomiji od 85.272 do 112.200 dinara, Učiteljskom 90.000, biologiji i geografiji 80.000, Šumarskom 60.000 dinara.

Govoreći o preporuci Ministarstva prosvete da se studenti oslobode troškova prijemnog ispita prorektorka Kovačević rekla je da prijemni ispiti ipak nose dodatne troškove.

Imamo po dva i tri puta više prijavljenih, treba organizovati ispit, potrebne su prostorije, priprema materijala, navela je ona.

Liste prijavljenih kandidata biće istaknute najkasnije do 6. jula, a polaganje prijemnih ispita zakazano je od 7. do 10 jula.

"Brucoši da provere da li su fakulteti akreditovani"

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pozvalo je danas buduće studente da pre upisa provere da li visokoškolske ustanove i studijski program za koji konkurišu imaju dozvolu za rad ili akreditaciju Ministarstva.

Gostujući u dnevniku RTS državni sekretar Ministarstva prosvete Aleksandar Belić rekao je da se ti podaci mogu naći na internet sajtu akreditacionog tela Komisije za akreditaciju, www.kapk.org ili na sajtu Ministarstva, www.mpn.gov.rs

On je potvrdio da škole ne moraju da objave da li su akreditovane ili nisu i da je to odgovornost budućih studenata.

Prema njegovim rečima, prosvetna inspekcija svake godine proverava isturena odeljenja istakavši da su ove godine neka od njih zatvorena, i to u Boru,Čačku i Novom Pazaru.

"Sve to, takodje, treba proveriti na sajtu Ministarstva", poručio je Belić.

On je ocenio i da je tržište rada danas veoma dinamično, te da je potrebno konstantno usavršavanje.

"Ono što ste završili na fakultetu, to znanje koje ste tada dobili već za pet, šest, deset godina biće prevazidjeno, i moraćete da se doškolujete. Ono što je najvažnije je da naučite kako da učite i da vas vaša visokoškolska ustanova osposobi da kasnije samostalno stičete nova znanja", smatra Belić.

Govoreći o programu "Horizont 2020", Belić je rekao da je reč o možda najvećem programu Evropske komisije kojim podržava naučna istraživanja i razvoj u svojim zemljama članicama, a i u drugim zemljama koje imaju aspiracije da postanu članovi.

"To je šansa za naše naučne istraživače i inovatore da su udruže sa najboljim timovima iz Evrope i da povuku i značajna finansijska sredstva", rekao je Belić.
Vrednost projekta je 80 milijardi evra i taj iznos je, kako je objasnio, "isparcelisan" na pojedine podprograme.