Istraživanja: Najkorumpiranije političke partije, zdravstvo i policija - prosečan mito 250 evra

Građani kao najkorumpiranije vide političke partije, potom slede zdravstvo i policija, dok je prosečan iznos mita oko 250 evra, istraživanje je UNDP i Cesida.

.

Istraživanje koje je sprovedeno od 7. do 17. decembra 2013. na uzorku od 600 građana pokazalo je da po korupciji koju građani prepoznaju slede carina, administracija, a na dnu liste je vojska, ali i se i ona vidi kao nešto više korumpirana nego ranije.

Istraživanje je pokazalo i da su skoro 60 odsto građana Srbije koji su imali direktno ili indirektno iskustvo sa korupcijom sami ponudili mito.

Kada je reč o korupciji u zdravstvu, koja je jedan od najvećih problema, građani smatraju da je najviše korupcije kod lekara, potom kod radnika filijale republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a potom slede medicinske sestre i tehničari i zatim administrativno osoblje u bolnicama.

Istraživanje je pokazalo i da je vlada prepoznata kao organ od koga građani dosta očekuju u procesu borbe protiv korupcije, a procenat onih koji smatraju da postoji određena efikasnost u naporima vlade da se suzbije korupcija u zemlji na istom je nivou kao i u prethodnim ciklusima i iznosi 64 odsto.

Takođe, određena stagnacija u radu vlade na suzbijanju korupcije može se primetiti kroz činjenicu da se smanjuje procenat onih koji napore vlade ocenjuju kao vrlo efikasnim, a povećao broj onih koji smatraju da su oni malo efikasni, pokazalo je istraživanje koje je danas predstavljeno u beogradskom medija centru.

Na pitanje da li Srbija ide u pravom ili pogrešnom smeru, istraživanje je pokazalo da od promene vlasti 2012. je porastao optimizam koji je i dalje stabilan i koji je veći u odnosu na period pre leta 2012.

Takođe, građani kao najveće probleme u Srbiji prepoznaju nezaposlenost i siromaštvo, a potom sledi korupcija.

Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović ukazala je da problem korupcije nije nov niti je vezan samo za zdravstvo i da su kao najvećI "punktovi" korupcije prepoznati u načinu zapošljavnja, dopunskom radu, listama čekanja i snabdevanju lekova i drugog materijala.

Ona je rekla da je Ministarstvo zdravlja napravilo određene korake na suzbijanju korucije - prve na putu od 7.000 milja i kao potvrdu toga navela da je uvođenjem centralne javne nabavke u snabdevanju oko 166 proizvoda ušteđeno oko 29 miliona evra.

Kada je reč o zapošljavanju, kako je naglasila, važno je da se ljudi zapošljavaju putem konkursa i da se na taj način eliminiše subjektivnost direktora, ustanova, a kada je reč o listama čekanja, važno je da one budu transparentne, što će omogućiti zakon o evidenciji kojim je predviđeno uvođenje IT sistema u listi čekanja, a koji će se uskoro naći pred vladom.

Ona je ukazala da se svi organi i ministarstva policije i pravde, nevladin sektor moraju učiniti sve da korupcije bude manje.

"Čini mi se da postoji nem, pasivan odnos zdravstvenih radnika kada je reč o korupciji i to onih koji je intimno osuđuju zbog čega je važna edukacija, a treba tačno znati u kom tipu zdravstvenih ustanova je najviš e korupcije", rekla je Đukić Dejanovićeva.

Stalna predstavnica u UNDP u Srbiji Irena Vojačkova ukazala je da je zabrinjavajuće to što građani i dalje smatraju da su političke stranke, zdravstvo i policija visoko koruptivni sektori društva.

"Svi uviđamo da je korupcija u zdravstvu nešto protiv čega s e moramo boriti na cetralnom nivou", rekla je Vojačkova i naglasila da će građani videti uspeh u borbi protiv korpucije samo kada ne budu morali da potplaćuju zdravstvene radnike.

Profesor Fakulteta plitičkih nauka i član odbora Agencije za borbu proptiv korupcije Zoran Stojiljković rekao je da će se sada ili nešto suštinski uraditi u institucijama kada je reč o borbi protiv korupcije ili će se vratiti ono nepoverenje u institucije koje je postojalo pre 2012.

On je rekao da je dobro što su u Ministarstvu zdravlja svesni problema navodeći da na listu punktova korupcije može da doda još, kako je rekao, "zavodljivu vezu farmaceutske industrije i lekara".

On je ukazao da će se korupcija najteže iskoreniti tamo gde je usluga urgentna.

Stojiljković smatra i da je istraživanje pokazalo određene paradokse, pa tako kada pitate građane ko treba da se bori protiv korupcije, oni navode vladu, sudstvo, policiju, a istovremeno je policija na minimumu poverenja građana.

"Građani dobro detektuju korupciju, ali istivremeno cinično kažu da se isplati i priznaju da su joj skloni. Ako pokažemo da se ona ne isplati tek možemo da očekujemo promene", poručio je Stojiljković.