Nestorović: Aerozagađenje najveće ujutru; maske ne pomažu; vazduh u kući je isti kao napolju osim ako imate skupe prečišćivače

Lekari pričaju jedno, resorno Ministarstvo drugo. Danima pojedini pulmolozi upozoravaju na to da se povećava broj pacijenata s respiratornim tegobama.

.

Njihova je ocena da tome, uz vremenske uslove, doprinosi i zagađenje vazduha.

S druge strane, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, pozivajući se na podatke zdravstvenih ustanova, ističu da nije povećan broj dece, koja su primljena na lečenje, u odnosu na isti period prethodnih godina.

Ima li razloga za zabrinutost, svi se pitamo, kao i to da li maske pomažu? Prof. dr Branimir Nestorović, dečiji pulmolog i alergolog, načelnik pulmologije na Univerzitetskoj dečijoj klinici u Tiršovoj, kađe za "Jutro" da maske nemaju nikakvu svrhu, a pogotovo one hirurške koje ljudi nose po ulici jer su one namenjene da zaštite hirurga u sali, a ne ljude od aerozagađenja.

Osim toga, napominje ovaj stručnjak, ni one druge maske napravljene za aerozagađenje, osim što su nepraktične i što u njima ne može da se diše, takođe ne štite. Naime, kako objašnjava dr Nestorović, u svetu je urađeno ozbiljno istraživanje o efikasnosti tih maski, a rezultati su bili, kako kaže, smešni. Ispostavilo se da te maske štite svega 20 odsto.

Postavlja se onda pitanje i ima li svrhe ostajati u kući, kao što glase mnoga obaveštenja i preporuke vezane za aerozagađenje - jer i u toj kući vazduh je isti onaj koji je napolju? Dr Nestorović se slaže s tom ocenom i dodaje da doduše postoje određeni prečišćivači vazduha za kućne uslove, koji uspevaju da apsorbuju određenu količinu štetnih materija iz vazduha.

Najzagađenije je ujutro, kaže on, a na pitanje da li bi svoje dete jutros pustio napolje, odgovorio je da ne bi.

Takođe, kada se govori o aerozagađenju treba napomenuti, kaže on, da nisu ugroženi samo disajni putevi već i oči, koje su same po sebi osetljive.