U budžetu nema mesta za zdravstveno osiguranje

Ministar finansija Lazar Krstić je istakao da nije formalno dobio predlog ministra privrede Saše Radulovića o tome da zdravstveno osiguranje ide na teret budžeta umesto na teret poslodavca, ali da iz onoga što je pročitao u medijima ne vidi način na koji bi se taj novac u budžetu nadomestio u trenutnoj finansijskoj situaciji. "Ne mislim da je uputno razgovarati o tome kako da se smanje prihodi budžeta, a da nemamo spreman odgovor na kom mestu na siguran način možemo te prihode da nadomestimo", rekao je Krstić novinarima.

.

On je kazao da se o poreskoj reformi razgovara i da će se tek razgovarati, da tu ima puno predloga i dodao da ne želi da se izjašnjava o tom jednom pojedinacnom predlogu.

Prema rečima Krstića, u prespektivi od narednih nekoliko godina videće se kako na najadekvatniji način prilagoditi poreski sistem tako da bude stimulativan za privredu.

On je dodao da razume iz kog ugla Radulović govori, ali da se radi o sveobuhvatnom pitanju kome ne treba pristupati na paušalan način.

Kredit iz UAE za nekoliko meseci

Ministar finansija Lazar Krstić rekao je da nije tačno da će kredit od Ujedinjenih Arapskih Emirata u visini od tri milijarde evra Srbija dobiti tek u junu, već da se očekuje u nekoliko narednih meseci.

"U pregovorima smo sa UAE i očekujemo da u narednih nekoliko meseci taj novac legne", istakao je Krstić danas u izjavi novinarima na skupu "Programski budžet: Transparentnije ka rezultatima".

On nije precizirao kada će to tačno biti, ali je rekao da su navodi pojedinih medija da će to biti tek u junu samo spekulacija.

Krstić je izjavio da će prvo zasedanje vladine komisije koja će se baviti potrebama zapošljavanja u državnim institucijama biti održano 25. januara.

Krstić je u izjavi novinarima precizirao da će ta Komisija redovno zasedati svakog 25. u mesecu, a po potrebi i na zahtev određenih ministarstava zasedaće i po hitnom postupku.

Krstić je ranije izjavio da i pored zakonskog ograničenja zapošljavanja u javnom sektoru postoje mehanizmi da se tamo gde je neophodno zaposle novi ljudi, i da će vladina komisija definisati stvarne potrebe zapošljavanja u pojedinim institucijama.

Deficit će verovatno biti niži od planiranog

Krstić je izjavio da će konsolidovani budžetski deficit u 2014. godini verovatno biti značajno niži nego što je to predviđeno Zakonom o budžetu, ali nije mogao da precizira za koliko.

Krstić je, u izjavi novinarima posle skupa o programskom budžetu, istakao da verovatno neće biti utrošeno svih 200 miliona evra koliko je predviđeno za sanaciju državnih banaka.
"Takođe, budžet je usvojen pre nekih drugih zakona, vezanih i za komisiju koja će se baviti zapošljavanjem, tako da verujem da će realizacija biti ispod usvojenog", naveo je ministar.

On je rekao da je planirani konsolidovani budžetski deficit od 7,1 odsto BDP-a, ne samo realan, već donekle i pesimističan i demantovao da je to najveći deficit u istoriji, jer je 2012, prema metodologiji, koja uključuje i rashode "ispod crte", bio i veći.

Upitan da li će smanjenje deficita biti jedan od uslova za kredit od Svetske banke, Krstić je rekao da će razgovori o tom zajmu verovatno biti uključeni u širu priču oko pregovora sa MMF-om.
"Mi smo sada odmakli u razgovorima sa MMF-om, već u februaru očekujemo njihovu pregovaračku misiju u Beogradu, tako da priča oko zajma Svetske banke će na neki način, ja verujem, biti vezana za te razgovore", rekao je ministar.

Spremni smo za programski budžet od 2015. godine

Srbija spremna da ispoštuje zakonski rok i od 2015. godine počne da primenjuje programski model budžeta,rekao je danas ministar finansija Lazar Krstić. On je istakao da će programski budžet dati odgovor na to u koje svrhe se budžetska sredstva troše i kakvi rezultati se ostvaruju.

Da bi se to uspešno sprovelo potrebna je politička volja, spremnost da se sa takvim pitanjima izađe u javnost i uspostavi način za praćenje rezultata i odgovornosti, rekao je ministar.
"I pored najbolje namere, ako se ne prati na šta se novac troši i nema diskusije oko toga, nema šanse za uspeh", naveo je Krstić.

On je rekao da bi uvođenjem programskog budžeta trebalo i da bude unapređena rasprava o tom najvažnijem zakonu za jednu zemlju, tako da se ne razgovara o procentima već o efikasnosti određene politike.

Prema njegovim rečima, sve zemlje na koje Srbija treba da se ugleda i u EU i u okruženju, već imaju uveden programski budžet, a naša zemlja je u taj proces krenula još 2006. godine kroz određene pilot projekte.

Linijski budžet, kakav Srbija sada ima, prikazuje za koje kategorije rashoda i izdataka korisnik budžeta ima pravo da troši dodeljena sredstva, a ne daje informaciju o ciljevima koji će biti ostvareni izdvajanjem novca, rečeno je na skupu.