Badnje veče po Gregorijanskom kalendaru

Rimokatolička crkva i sve hrišćanske crkve koje vreme računaju po Gregorijanskom kalendaru proslavljaju Badnje veče.

.

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar predvodiće u 22 časova misu u crkvi Svetog Petra, dok će na sam dan Božića predvoditi misu u Smederevu, a zatim i u crkvi Krista Kralja u Beogradu.

On je čestitao vernicima Božić i poručio da je porodica osnovno, glavno i ničim drugim zamenljivo žarište svih međuljudskih odnosa, merilo svih prisnih zajednica , motor svakog zajedništva i svakog jedinstva.

Hočevar je, u božićnoj poslanici, poručio da je Božić pravi generator odnosa pa zato i generator porodice, zajedništva i jedinstva, generator autentične civilizacije i kulture.
"Ne smemo i ne možemo na pravi način da slavimo praznike Hristovog rođenja ako ta tajna ne postane merilo svih naših odnosa, planova, odluka i delatnosti - i merilo društvenog, političkog i globalnog planiranja", rekao je Hočevar.

On je poručio da nas crkva poziva na slavlje Božića da bi se u nama probudilo autentično dostojanstvo i da bi snažnim duhovnim rastom, velikom energijom odgovornosti, pravovremenim preobraženjem i karitativnim delima mogli da omogućimo da čitavo čovečanstvo postane jedna porodica.
"Postati jedna porodica, znači da hoćemo da živimo u takvim zajednicama u kojima smo svi "samo jedno srce i jedna sama duša". Takvim duhom možemo da živimo i tamo gde su među stanovnicima velike istorijske razlike", rekao je Hočevar.

On je naveo i da bez angažovanog i trajnog procesa obraćanja i preobražaja ne možemo da pronađemo prave vrednosti, da dođemo do novih načina života i saradnje i da pronađemo prava rešenja za budućnost.

Božić, po Gregorijanskom kalendaru, proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, dok Srpska i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora taj praznik proslavljaju prema Julijanskom kalendaru, 13 dana kasnije.

Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva poštuje u celom hrisćanskom svetu.

U hrišćanstvu se veruje da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifim, klanjaju se na Božić vernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda.