Brisel: Bez konačnog dogovora o pravosuđu, eksperti nastavljaju rad

Dvadeseta runda dijaloga Beograd - Priština završena je bez konačnog dogovora o pravosuđu, a srpski premijer ivica Dačić izjavio je da je razlog tome zahtev Prištine da se u nadležnost suda u Mitrovici uključe i albanske opštine, što je za srpsku stranu neprihvaljivo.

.

Dačić je da nije postignut dogovor o pravosuđu, jer je Priština ostala pri neprihvatljivom zahtevu da se u nadležnost suda u Mitrovici uključe i albanske opštine.
"Pokušali smo danas da napravimo iskorak u jedinoj oblasti koja je ostala otvorena, ali nismo uspeli", rekao je Dačić nakon celodnevne runde dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. On je napomenuo da će ekspertske radne grupe tokom predstojećeg vikenda nastaviti razgovore na ovu temu.

Kosovski premijer Hašim Tači je na izlasku sa sastanka kratko izjavio da dogovora nije bilo. Dačić je naglasio da je Srbija odavno ispunila svoj deo Briselskog sporazuma kad je reč o pravosudnom sistemu, ali da je izostao dogovor o konstituisanju suda u Kosovskoj Mitrovici.

Priština insistira da u nadležnosti tog suda budu i tri većinski albanske opštine južno od Ibra, što je prema Dačićevim rečima neprihvatljivo, jer bi u tom slučaju Albanci imali dvotrećinsku većinu u sudskim organiima.

On je ponovio da se mora imati u vidu da četiri srpske opštine na severu nije moguće aministrativno pripojiti većinski albanskim opštinama na jugu.
"Svako praktično rešenje mora da uvaži realnost na terenu, a ta realnost je da četiri srpske opštine na severu imaju svoje posebnosti”, ukazao je on.
"Da je na Kosovu sve normalno i da ne postoji nepoverenje, ne bismo ni vodili ovaj dijalog", rekao je premijer i dodao da to što Beograd traži "nije nikakav separatizam".

Dačić je rekao da "prosto ne bi bilo dobro da albanski sudija sudi u Zubinom potoku ili Leposaviću, kao što srpski sudija ne bi trebalo da sudi u Đakovici". Predsednik Vlade Srbije je istakao da svaki dogovor mora biti sprovodiv na terenu.

Premijer je naveo da je beogradska strana spremna da nastavi razgovore i podsetio da je u primeni Briselskog sporazuma postignut veliki napredak u nizu oblasti, uključujući i sporazum o policiji od prošle nedelje.
"Meni je žao što je prištinska strana danas odstupila od stava koje je imala na sastancima radnih grupa, ali nastavićemo razgovore", rekao je on.

Dačić je rekao da je ubeđen da izostanak finalnog dogovora neće ugroziti tempo evropskih integracija Srbije.
"Ukoliko izveštaj Ketrin Ešton bude realan i objektivan, videće se koliki smo napredak postigli", rekao je Dačić osvrćući se na izveštaj koji Ešton treba da podnese Savetu ministara EU u utorak, 17. decembra.

Ministri će nakon toga precizirati datum prve međuvladine konferencije Srbija-EU, što formalno označava početak pregovora o pridruživanju.
"Konferenciju treba održati što pre, ako može do kraja decembra, ako ne onda u januaru", rekao je premijer.

Dačić je najavio da će u novim rundama dijaloga sledeće godine biti reči o telekomunikacijama, prihodima od carina i pripremama za konstituisanje Zajednice srpskih opština.

On je podvukao da srpska strana ne snosi krivicu za izostanak dogovora i da zaslužuje da joj se prizna da je u dobroj veri pristupila dijalogu i primeni dogovorenog i ponovo optužio prištinsku stranu za opstrukciju.
"Naša želja za kompromisom nije znak naše slabosti, ali ne želimo da prihvatimo nešto samo zato što nema više vremena", kazao je Dačić i dodao da ako do odlaganja pregovotra dođe "svi treba da znaju ko je za to kriv".

Dačić je kao pokušaj optrukcije naveo i odbijanje Prištine da primi u radni odnos srpske policajce koji su se shodno postignutom sporazumu javili na konkurs, navodno zbog sumnjive prošlosti.
"U čemu je svrha amnestije ako oni sad treba da prolaze kroz bezbednosne provere od strane organa koje se u Briselskom sporazumu ne pominju?", upitao je premijer.

On je ponovio da Beograd želi nastavak razgovora, ali da nije planirano da se pre januara ponovo vidi sa Tačijem.

Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton treba do ponedeljka da sačini izveštaj o napretku u dijalogu, taj izveštaj najpre se šalje na usvajanje šefovima diplomatija EU, a zatim se očekuje da da odobre šefovi država i vlada Evropske unije na sastanku 20. januara.

Evropski savet je na zasedanju juna ove godine odredio i zvanično januar 2014. kao datum otpočinjanja pregovora sa Srbijom.