Da li znate kako su poznate jugoslovenske grupe dobile imena?

Garantujemo vam da ćete ovaj tekst da pročitate do kraja!

.

ATOMSKO SKLONIŠTE

.

je, na primer, grupa koja svoju početnu pacifističku orijentaciju, verovali ili ne, duguje imenu. Naime, Sklonište se pre dolaska Boška Obradovića zvalo Jovo nanovo, ali je Obradović procenio da je ime pomalo neozbiljno i nazvao telefonom Bruna Langera da u gomili predloga pronađe odgovarajuće.

Obradovićevi predlozi su išli otprilike ovim redosledom:

Ista detinjstva, Liftekspres, 9 po Merkaliju, Atomsko sklonište…

Stoj, reče Langer, to je pravo ime!

Onda je Obradović rekao da ono iziskuje i određeni smer grupe i tako je počelo.

A ko bi rekao da je na sve uticao naziv jedne bezazlene pozorišne predstave koju je Obradović držao pre desetak godina i na kojoj se (gle čuda!) čitala antiratna poezija.

Suprotnih primera, gde je prvo osmišljena tekstualna i muzička orijentacija pa onda potraženo ime u skladu s planiranim projektima, ima veoma malo.

VATRENI POLJUBAC

.

je jedan od dva primera poznata dole potpisanom i označava trećinu onoga što Milića Vukašinovića održava u životu (seks, rock’n’roll i Hanka Paldum).

Nekima je, bar prema imenu, glavna razonoda hrana. Ima ih čak sasvim dovoljno za jedan kompletan meni: hladno predjelo, toplo predjelo, glavno jelo, dezert...

Predjelo su LEB I SOL

.

...a ime je nastalo po starom makedonskom običaju da se gostu prilikom ulaska u kuću ponudi hleb i sol, a naši junaci jednostavno nisu uspeli da se sete ničeg pametnijeg.

Onda dolazi toplo predjelo ili RIBLJA ČORBA

.

Riblja čorba je zvanično nastala u restoranu Šumatovac 15. augusta 1978. godine. Grupa je prvo trebala da se zove po osnivaču grupe Bori Đorđeviću Bora i ratnici, a onda su se odlučili za Riblja čorba. Bio je to beogradski sleng za menstruaciju i slikovito je predstavio direktnu liričnost grupe.

Glavno jelo bi mogla biti PEKINŠKA PATKA

.

Čontin kulinarski specijalitet nastao skraćivanjem jednog imena nastalog, opet, iz čiste šale zezanja: Pekinška patka u karamel sosu s dve mandarine.

Za dezert smo ostavili DIVLJE JAGODE

.

Lipovača je želeo neko voće, ali da uz nežno ime ide i nešto kontra, tj, divlje, pa su mu jagode bile nekako najprikladnije.

Međutim, nisu sva imena nastala po hrani, što će reći da ima rokera koji se, umesto da traće vreme na gomilanju suvišnih kilograma, radije opredeljuju za čitanje ili čak pisanje lepe književnosti.

AZRA

.

...nosi ime po Heineovoj pesmi “Azra”:

Kraj tanahna šadrvana gde žubori voda živa, svakog dana šetala se sultanova kćerka mila.

Svakog dana jedno ropče stajalo kraj šadrvana, kako vr'jeme prolazilo, ropče blijeđe, blijeđe bilo.

Jednog dana pitala ga sultanova kćerka draga: “Kazuj, robe, odakle si, iz plemena kojega si?”

“Ja se zovem El Muhammed, iz plemena starih Azra, što za ljubav život gube i umiru kada ljube!”

PRLJAVO KAZALIŠTE

.

je termin koji je Jasenko Houra pronašao čitajući “Alana Forda”.

PARNI VALJAK

.

...po svom hitu, znate ono:

“Ja sam parni valjak, pazi da te ne povalim”

BIJELO DUGME

.

...po pesmi “Kad bi bio bijelo dugme” koju su imali još u vreme kad su se zvali Jutro.

Besan zbog šut karte kojom ga je častio Bregović, ritam gitarista Ismet Arnautalić (inače kum Jutra) zabranio je Bosu korišćenje imena, pa je rešenje pronađeno u nazivu pesme, a novi kum je postao sarajevski dizajner Dragan S. Stefanović.

Ovdašnji rokeri vole kafane, pa je nekoliko imena nastalo i u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi.

GALIJA

.

Međutim, “najkafanskije” ime ima niška Galija. “Galija” je sedište niških umetnika, boema i ostalih ljudi koji nemaju mnogo novca; momci su jedne večeri sedeli u kafani i smišljali ime, a onda su odlučili da grupu nazovu po svom omiljenom prebivalištu.

PILOTI

.

Kiki je oduvek želeo da postane pilot, otac gitariste Gorana Bogičevića je takođe bio pilot, imali su neke pilotske uniforme i, normalno, odlučili da postanu Piloti.

Oktobar 1864 su osnovali Dejan Krmpotić, Goran Tomanović, Zoran Karapandža i Željko Mitrović. Tanja Jovićević se pridružila sastavu krajem 1984. godine. Prvi album izlazi nakon tri godine, a zatim se uspostavlja ritam po kom nove stvari stižu otprilike na godinu dana. Posle raspada grupe početkom devedesetih, Tanja je nastavila karijeru, uglavnom izvodeći obrade stranih jazz pesama, pesama grupe EKV, ali i svojih starih hitova. Prethodne godine je sa radom počela grupa „Tanja Jovićević i Oktobar“ koju čine Tanja i novi, mladi, muzičari.

O samom imenu benda se dugo polemisalo. Najpre je Beogradom kružila teorija da je u pitanju „fol“ članova benda pošto su svi rođeni 1964. godine. Ipak, to se brzo ispostavilo kao netačno. Na primer, Željko Mitrović je rođen 1967. kao i Tanja Jovićević.

Druga teorija se povezivala sa raznim dešavanjima iz oktobra te godine, ali ni to nije bilo tačno. Prava istina uopšte nije toliko zanimljiva. Naime, prilikom zajedničkog izlaska tek okupljenog benda, Tanja Jovićević je na vratima toaleta jednog kluba (pretpostavlja se da je u pitanju bila „Akademija“) videla natpis „Oktobar 1864“ koji se dopao članovima grupe, ali i samoj Tanji, te su odlučili da se tako nazovu.

Oproštajni koncert ove legendarne postave bio je 1992. u SKC.

„Crvena jabuka“ je nastala u Sarajevu sredinom osamdesetih. Za trideset godina postojanja promenila je više žanrova, ali je najčešće stvarala pop balade tipične za predstavnike „sarajevske škole“. No, za razliku od nekih drugih grupa iz tog grada, mnogi „Jabuku“ smatraju za malo bezobrazniju verziju bosanskog popa. Trenutni članovi benda su Žera, Cunja, Krešo i Gonz.

Prvi album je objavljen 1986. godine i odmah je postigao veliki uspeh širom tadašnje Jugoslavije. Usledila je velika turneja, kako je to bivalo u to vreme. Prilikom odlaska na koncert u Mostaru, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su nastradali Dražen Ričl Zijo i Aljoša Buha, osnivači grupe. Nakon jedne godine pauze, objavljen je album „Za sve ove godine“, koji je bio posvećen tragično nastradalim članovima.

Novi pevač postao je Žera, dotadašnji klavijaturista ovog sastava. Objavili su još dvanaest studijskih albuma, kao i nekoliko kompilacija i live izdanja.

Znate li kako je „Crvena jabuka“ dobila ime?

Jedan od najpoznatijih domaćih rok kritičara i autor „Ex YU rock enciklopedije“ Petar Janjatović smatra da je grupa u početku stvarala pod velikim uticajem Bitlsa. „Odlučili su da se zovu Jabuka jer su Bitlsi imali svoju čuvenu diskografsku kuću Apple. Ne znam koliko je ta priča tačna, ali i te kako ima smisla i jako mi se dopada“, rekao je on.

Što se tiče prideva crvena, Janjatović objašnjava: „Navodno su, kad su već postojali Bijelo dugme i Plavi orkestar, odlučili da budu crveni pošto je to bila treća boja na jugoslovenskoj zastavi i pošto bi tako tu zastavu kompletirali.“

Izvor: Fokus/B92, Adria Daily