10 filmova koje M.O.R.A.T.E. da odgledate (ako stvarno volite filmove) - 3. deo

Pisali smo o Volteru Hilu i Džonu Karpenteru, provozali se kroz Holivud dok je još imao smisao. Poslednji u trilogiji je Džon Milijus, faca bez koje je teško zamisliti film.

.

"Džon Milijusi Klint Istvud stoje u samom vrhu sa rediteljima kao što su Zigel, Pekinpo i mnogim drugim koji su učestvovali u takozvanom stvaranju usijanog nasilja sedamdesetih,skupini filmova kako ih naziva Stjuart M. Kaminski koji su promenili lice žanrovskog filma u Americi. Talas koji je skoro naglo prekinut sredinom devedesetih, kada su se autori odjednom setili da poštuju takozvana ljudska prava."

Nenad Bekvalac

Dilindžer (Dillinger, 1973.)

Prvi film Džona Milijusa važi za njegovo najbolje ostvarenje. Dinamičan, zanatski besprekorno urađen, fenomenalna gluma Vorena Outsa i Bena Džonsona, obezbedili su da „Dilindžer“ postane kult u gangsterskom žanru.

„Ne samo da je pozajmio Pekinpoove glumce, već i njegovu vizuelnu estetiku nasilja, kojoj će se vraćati skoro u svakom filmu. Prvi koji je prikazao gangstere kao obične ljude bliske narodu. Genijalnost se tek vidi kada iznova i iznova gledate film. Uvek se primeti nešto novo, neka situacija koja se odigrava u pozadini na prvi pogled totalno nebitna a zapravo je ključna za razrešenje priče. Sam Džej Edgar Huver je bio protiv filma.“ (Nenad Bekvalac, „Filmske radosti“)

„Vetar i lav“ (The Wind and the Lion, 1975.)

Pustolovna melodrama sa Šonom Konerijem i Brajanom Kejtom. Nadahnut stvarnim slučajem otmice američkog građanina u Maroku, početkom 20. veka, Milijus kombinuje stvarne i izmišljene događaje i likove, oživljavajući klasični avanturistički film.

"Vetar i lav" je protkan opsesivnim Milijusovim temama i motivima, od kojih je najfascinantnije razrađen onaj međusobnog poštovanja i prijateljstva među karakterima, koji se igrom sudbine zateknu na neprijateljskim stranama.

Film pleni i slojevitim pristupom islamskoj kulturi, bez dodvoravanja ili osuđivanja. U tom smislu, "Vetar i lav" je u pristupu i razumevanju arapskog načina života superiorniji u odnosu na bilo koji film iz tog perioda. Bio je nominovan za Oskare u kategoriji najboljeg zvuka i najbolje muzike, koju je komponovao Džeri Goldsmit („Predskazanje“, „Kineska četvrt“).

.

Dan velikih talasa (Big Wednesday,1978)

To je priča o prijateljima surferima i vremenu koje neumitno teče. Sa snažnim duhom vremena o kom govori, poznavanjem stila života mladih surfera i razumevanje istih, Milijus je oslikao jedan čitav pokret igeneraciju pred rat u Vijetnamu.

U Americi 60-ih godina, trojica prijatelja provodiće dane surfujući i uživajući u životu. Oni su spremni na različite akrobatske akcije i ne plaše se ničega.

Nakon te 1962. godine, tri godine kasnije, oni se sreću na regrutaciji. Sudbine su im krenule različitim tokom, pa se tako Met oženio i dobio dete, a Džek se zaposlio kao spasilac na plaži.

Nakon toga, njihovi putevi ponovo će se ukrstiti 1974. godine, kada se pronovo sprijateljuju i shvataju da je surfovanje i dalje njihova velika strast.

.

Konan Varvarin (Conan the Barbarian, 1982)

E, ovde je Milijus duboko zasekao u smisao života. „Ukupno uzevši, Konan predstavlja nesumnjivu pop-mitološku reprodukciju predhrićanskih predstava heroja. Iako sa osećajem časti, pravednosti i velikodušnosti, u njegovom liku preovlađuju i „mnogobožački“ i „starozavetni“ junački momenti.

Prek, nasilan, sklon preterivanju u telesnim zadovoljstvima svih vrsta, te osvetoljubivosti prema neprijateljima, Konan je, sa svim svojim autsajderskim, ponekad i „antiherojskim“ ponašanjem, naslonjen na herojski arhetip, pa u mnogo čemu podseća na gnevnog Ahila, Davida ili na „junake sa ostacima predhrišćanskih osobina“, poput besnog Orlanda ili našeg Kraljevića Marka.“ (Tanasković Marko, „Konan Simerijanac, politički nekorektan heroj“, Vodič za život)

.

„Crvena zora“ (Red Dawn, 1984.)

Film govori o o sovjetsko-kubansko-latinoamerikoj inavziji na SAD i gerilskom ratu američkih tinejdžera protiv okupatora, sklonog represalijama nad stanovništvom.

Međutim, Milijus je prikazao Ruse i Kubance kao ljude (koji zaista govore ruski i španski, bez karikiranja, a ne engleski sa ruskim ili španskim naglaskom), a Amerikance sa belim okovratnicima kao izdajnike svog naroda jer podrivaju gerilce samo da bi očuvali makar i privid ranijih privilegija i vlasti. Normalno film je u Americi dočekan na nož, a Holivud Milijusu nikad nije oprostio Crvenu zoru“.

Bio je to njegov poslednji komercijalno uspešan film.

.

„Zbogom, kralju“ (Farewell to the King, 1989.)

"Dom čoveka koji ima slobodu izbora je tamo gde se sakupljaju najveći oblaci". Tom mišlju francuskog književnika i reditelja Andrea Malroa počinje avantrusristička ratna drama „Zbogom, kralju“.

Američki mornar koji uspeva da izbegne egzekuciju od strane Japanaca za vreme II Svetskog rata, postaje vođa grupe lovaca na glave...

.

„Let uljeza“ (Flight of the Intruder, 1991.)

Dvojica pilota rešavaju da u ratu u Vijetnamu pobede, ali na vrlo nekonvencijonalan način.

Kada poručniku Džejku Graftonu ubiju kopilota, on kreće da preispituje smisao vojnih misija u kojima učestvuje. On sve više biva uveren da bi rat dobila njegova strana, kada je ne bi vodili političari, već vojnici.

Džejk pronalazi istomišljenika Koula, koji je stručnjak za oružije. On postaje Džejkov novi pilot i pomaže mu u misiji ”Dountaun” u severnom Vijetnamu.

Duo upravlja bombarderom A-6 po imenu ”Uljez” i ima zadatak da bombarduje delikatno područje, koje predstavlja veliki značaj za krajni ishod rata.

.

„Prljavi Hari“ (Dirty Harry, scenario: Dž. Mjilijus, režija: D. Zigel)

Scenаrističkа kаrijerа Džona Milijusа je lаnsirаnа sаrаdnjom sа Donom Zigelom i rаdom nа serijаlu „Prljаvi Hаri”. Bez Istvudа kаo glumcа Hаri Kаlаhаn ne bi bio to što jeste.

Milijusovа ljubаv premа vesternimа, Istvudov rаd nа njimа, čаk donekle i zаjednički stаv premа oružju, doveo ih je do njihovih prvih rediteljskih ostvаrenjа.

.

„Apokalipsa sada“ (Apocalypse Now, scenario: Dž. Milijus, režija: F.F. Kopola)

Film krasi fantastičan scenario, odlična glumačka ekipa i velika Kopolina hrabrost da se upusti u takav projekat, iako se ekipa tokom snimanja susretala sa raznim poteškoćama koje su morali da prebrode, i sa primetnim pritiskom javnosti.

Priča je o kapetanu Vilardu koji, u jeku krvavog vijetnamskog rata, dobije zadatak da u srcu prašume Kambodže, pronađe i ubije odbeglog pripadnika "Zelenih beretki", koji je, u međuvremenu, postao neka vrsta lokalnog božanstva.

Scenario za ovu epopeju i po mnogima jedan od najboljih filmova ikada, snimljen je na osnovu istoimenog romana Džozefa Konrada...

.

Pročitajte i:

10 filmova koje M.O.R.A.T.E. da odgledate (ako stvarno volite filmove)

10 filmova koje M.O.R.A.T.E. da odgledate (ako stvarno volite filmove) - Drugi deo