Preokret? "Rusija je ovaj rat izgubila"

Vest da su dve do sada neutralne zemlje Finska i Švedska podnele zahtev za ulazak u NATO više nije nova. Ali je jasno – to je veliki preokret.

Izvor: Jutarnji list
Podeli
EPA-EFE JOHANNA GERON / POOL
EPA-EFE JOHANNA GERON / POOL

Podneto

Prof. dr Vlatko Cvrtila, jedan od vodećih hrvatskih geopolitičkih stručnjaka, rektor Univerziteta Vern i nekadašnji savetnik predsednika Hrvatske Stjepana Mesića, kaže za Slobodnu Dalmaciju da je, strateški gledano, Rusija "ovaj rat već izgubila".

Upozorenja Rusije na širenje Alijanse do njenih granica sada ništa ne važe, a ulazak Finske i Švedske u NATO znače takav preokret kakav Evropa nije videla još od 1989. i pada Berlinskog zida, preokret nakon kog ništa na političkoj i vojnoj karti Starog kontinenta više neće biti isto, piše Slobodna Dalmacija.

"Ovo je je zaista velika promena. Potez koji je Rusija preduzela ratom u Ukrajini prekršio je odredbe i međunarodnog prava i političkih deklaracija koje su štitile nepromenjivost granica. Sad se to sve srušilo", ističe Cvrtila.

Bezbednosne politike pre ruske agresije imale su, podseća on, svoje obrasce utemeljene na pretpostavci da se rat u Evropi ne može dogoditi.

"Ceo projekat EU, evropskog udruživanja i saradnje počiva upravo na tome. Rat se sada dogodio i to je promenilo perspektive svih država, i onih koje su organizovane u NATO-u, i onih koje to do sada nisu bile. Ceo zapadni svet stao je na stranu žrtve, tačnije na stranu odbrane poretka koji je od 1945. godine čuvao stabilnost u Evropi", pojašnjava Cvrtila.

Podseće da je Finska 1939. ratovala sa SSSR-om, a u Drugom svetskom ratu, da bi vratila teritorije koje je izgubila, bila je na strani Nemačke. Nakon završetka rata Finska je bila država koja je isključena iz pobedničke strane i kroz sporazum sa SSSR-om jamčila je vojnu neutralnost i nekorišćenje finske teritorije za napade na SSSR.

Švedska ima nešto drugačiju priču, dodaje ovaj profesor. "Njena tradicionalna neutralnost datira još nakon Napoleonovih ratova 1812. godine i duboko se ukorenila u njihovu kulturu. Švedska je u oba svetska rata bila neutralna, iako je davala određene koncesije nacističkoj Nemačkoj kako bi ostala van sukoba", kaže Cvrtila.

"Rusija je puno puta govorila da približavanje NATO-a ugrožava njihovu nacionalnu sigurnost. Paradoks je da su svojom agresijom podstakli dve države koje se nalaze na strateški jako važnom mestu da uđu u NATO. Rusi su se borili protiv NATO-a u Ukrajini, a dobili su ga u Finskoj i Švedskoj", dodaje on.

Sedam ključnih posledica ulaska Finske i Švedske u NATO

EPA-EFE JOHANNA GERON / POOL
EPA-EFE JOHANNA GERON / POOL

"Mi u NATO? Ne dolazi u obzir"

Robert Barić s Fakulteta političkih nauka, stručnjak za NATO i evropska vojna i bezbednosna pitanja, kaže da ima sedam ključnih posledica ulaska Finske i Švedske u NATO.

"Pre svega, jasno je da NATO ostaje ključna sigurnosna organizacija u Evropi. EU i njezine ideje o strateškoj autonomiji ne funkcionišu. Celokupna vojna pomoć Ukrajini ide preko NATO-a. Tu glavnu inicijativu imaju SAD i Velika Britanija, Odbrana Evrope bez SAD-a još uvek nije moguća", navodi Barić.

Druga važna činjenica je da su Švedska i Finska promenile stav o svojoj neutralnosti jer u budućnosti ne žele da same budu izložene pretnji bez spoljne pomoći. Do 24. februara to uopše nije bila opcija.

"Finska i Švedska očigledno su šokirane ovim što se dogodilo u Ukrajini i odlučile su da naprave zaokret za 180 stepeni. To je za Rusiju strahovito nepovoljna vest jer sada dobija još 1.300 kilometara granice s NATO savezom. Tu dolazimo do treće važne činjenice. Vojni objekti na poluostrvu Koli biće posebno izloženi jer će do granice s NATO-om sada biti samo 200 kilometara. Tu je baza severnomorske flote, vojne vazdušne luke, deo sistema za rano upozoravanje za nuklearni napad", ističe on.

Četvrto, dodaje, ruskom invazijom na Ukrajinu završavaju se rasprave o budućnosti Severnoatlantskog saveza, koje traju poslednjih 30 godina.

Kao peto, on ističe da će Finska i Švedska znatno doprineti Alijansi s obzirom na to da je reč o demokratskim, ekonomski snažnim državama koje imaju jake vojne organizacije.

Kao šesto, on naglašava da je ovo veliki strateški poraz Rusije. "Vladimir Putin hteio je da oslabi NATO i to mu se obilo o glavu. Čak i da pobedi u Ukrajini, što mislim da neće, on je tu gubitnik", smatra Barić. Uz to, sedma važna činenica je jačanje kohezije NATO.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 547 idi na stranu