Zemljotres iz Petrinje pomerio Zemljinu koru

Petrinjski razorni potres iz decembra 2020. uzrokovao je, prema istraživanju Geodetskog fakulteta, izuzetno velika pomeranja Zemljine kore.

Izvor: Tanjug
Podeli
EPA-EFE/ Antonio Bat
EPA-EFE/ Antonio Bat

Ta pomeranja najveća su u Petrinji, Glini i Sisku, ali ga ima i na puno širem području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije i posebno grada Zagreba.

Geodetski fakultet Univerziteta u Zagrebu objavio je danas da je naučno istraživanje u svrhu određivanja pomeranja Zemljine kore na području Banovine, pokazalo da su najveći pomaci uočeni na području Pokupskog raseda.

Zapadno rasedno krilo pomereno je u smeru zapada te se prema GNSS merenjima najveći pomak dogodio na području Slane i Glinskih Poljana s maksimalnim iznosom od 42 centimetra, dok je prema rezultatima InSAR obrade taj pomak 38 centimetra.

Istočno rasedno krilo pomereno je prema istoku, a najveći pomak dogodio se na području oko grada Petrinje (57 centimetra po GNSS-u, a po InSAR metodi 47 centimetra).

GNSS rezultati ukazuju na pomak zapadnog rasednog krila u smeru severozapada na području Luščana (najveći od 43 centimetra) i pomak istočnog rasednog krila u smeru jugoistoka, najveći od 60 centimetara na području Petrinje, prenela je Hina.

Rezultati obeju tehnika ukazuju da se uzdizanje tla dogodilo na području Slane, Glinskih Poljana i Sibića s maksimalnim pomacima od 14 centimetra prema rezultatima GNŠ merenja, odnosno 24 centimetra prema InSAR rezultatima.

Na području Petrinje InSAR pomaci beleže blago uzdizanje tla, dok GNSS merenja beleže uzdizanje tla do 18 centimetra.

GNSS merenjima utvrdjena su velika uzdizanja na području Grede (19 centimetra) te Velike Soline (16 centimetra), medjutim, InSAR pomaci ukazuju na blaga spuštanja tla na tim područjima.

Prema GNSS merenjima najveće spuštanje dogodilo se na području Siska (do 20 centimetra), dok InSAR rezultati ne registruju pomake u toj veličini.

Kako do sada nije zabeleženo ni jedno istraživanje uticaja petrinjskog potresa na šire zagrebačko područje, Geodetski fakultet napravio je i preliminarnu analizu površinskih pomaka koristeći podatke satelitske misije Sentinel-1 iz ESA-inog programa Copernicus.

„Dobijeni pomaci u horizontalnom smeru su od 6,4 centimetra prema zapadu do 5,4 centimetra prema istoku te od -5,7 centimetra do 8,7 centimetra u vertikalnom smeru. Evidentno je da je Petrinjski potres prouzrokovao značajna pomeranja Zemljine kore ne samo na Petrinjskom području već i na širem zagrebačkom području”, objavio je Geodetski fakultet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

strana 1 od 164 idi na stranu